Šta je korona virus donio pozitivnog u bosanskoj ekonomiji

Uz mnoge negativne efekte u vidu zatvaranja tvornica, otpuštanja radnika, obustavljanja rada cijelih industrija poput ugostiteljstva i turizma i u konačnici ekonomskog usporavanja koje ćemo osjećati i narednih godina, korona virus ima i svoju pozitivnu stranu.

Donosimo neke od pozitivnosti koji su su se izrodile iz nevolje koja je zadesila ne samo Bosnu i Hercegovinu nego i cijeli svijet, piše Indikator.

Kupujmo domaće

Zatvaranje uvoza za pojedine proizvode donijelo je veću potrošnju domaćih proizvoda. Nedostajuću potražnju, primjerice, za brašnom nadmješćuju domaći proizvođači, koji imaju priliku da zauzmu veći tržišni kolač na domaćem tržištu. Kriza je ukazala na važnost domaće proizvodnje, ali i posredno nam poručila da trebamo imati pojačanu svijest da kupujemo domaće.

Probuđena poljoprivreda

Dugo godina zapostavljena privredna grana, doživjela je buđenje. Za ovu primarnu djelatnost za koju vlasti obično nikada nisu imale dovoljno podsticaja, a i kada su ih imali nisu ih isplaćivali pravovremeno, odjednom su se relokacijama našla sredstva i svi su počeli pozivati da se u proljetnoj sjetvi zasije što više površina. Čak su i poljoprivrednici konačno mogli reći da su zadovoljni. Kriza je pokazala da je vlastita proizvodnja hrane ključna za svaku državu.

Preorijentacija tekstilne industrije

Tekstilna industrija koja radi niskoakumulativne lohn poslove za velike strane kompanije našla se u nevolji usljed prekinutih lanaca snabdijevanja, ali su brojne kompanije počele proizvoditi zaštitnu opremu: maske, rukavice, zaštitna odijela i slično. Upravo je aktuelna kriza ogoljela dosadašnji koncept u kojem ova industrija nije razvijala vlastitu proizvodnju i vlastite brendove, te time pokazala put na koji bi se ove kompanije trebale u budućnosti više oslanjati. Neki od njih koji su iznenada ušli u proizvodnju zaštitne opreme vjerovatno će nastaviti ovu proizvodnju i kada prođe kriza.

Ubrzana digitalizacija

Ova je kriza ubrzala digitalizaciju i osavremenjavanje nekih procesa koji su u zapuštenoj zemlji zbog inertnosti vlasti dugo vremena odgađani. Smanjena mogućnost fizičkog kretanja ubrzala je korištenje digitalnih servisa u finansijskim i drugim uslugama, ali još više postignut je napredak u obrazovanju. Odjednom su uspostavljeni sistemi “učenja na daljinu”, proradila je nastava putem TV-a (televizije su naprasno uvele obrazovni program kojeg ranije uopšte nisu imale), a što je nešto što bi trebalo postojati u normalnim okolnostima. Kriza je pokazala važnost korištenja alata modernog doba u jednom društvu.

Važnost željeznice

U vrijeme kada su carinske procedure usljed zatvaranja granica stvorile redove kamiona koje rade na izvozu i uvozu, porastao je značaj željezničkog transporta koji je u BiH neopravdano zapostavljen. Odlična saradnja i željeznica Federacije BiH i Rs uspješno je osigurala nesmetan promet sirovina između Luke Ploče i velikih snabdjevača širom BiH čime je omogućena doprema sirovina i materijala neophodnih za proizvodnju. Ovakav razvoj trebao bi otvoriti oči da se željeznički transport, kao jeftiniji, kapacitiraniji i pouzdaniji, sve više i sve češće koristi.