U Ahmićima obilježena godišnjica masakra nad bošnjačkim civilima u tom selu

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Šefik Džaferović odao je danas počast žrtvama sela Ahmići, kod Viteza, poručivši da “jako boli i stanovnike Ahmića i cijele BiH činjenica da još uvijek sva tijela nisu pronađena i dostojanstveno ukopana”, javlja AA.

Na simboličan način i u krugu manjeg broja članova porodica i predstavnika političkog i vjerskog života u Bosni i Hercegovini, u Ahmićima je danas obilježena 27. godišnjica od masakra nad bošnjačkim civilima u tom selu.

“Danas se sjećamo i odajemo poštovanje za 116 mučki ubijenih građana Ahmića, na današnji dan prije 27 godina. Sjećat ćemo ih se uvijek i Ahmiće nikada nećemo zaboraviti. Zločin protiv čovječnosti za kojeg je tadašnji komandant EUFOR-a, ovdje u Vitezu, kazao da je genocid i jeste genocid prema stanovnicima ovog mjesta kojeg nikada nećemo zaboraviti”, rekao je Džaferović.

Poručio je “da će se uvijek boriti za istinu i pravdu”.

“Jako boli i stanovnike Ahmića i cijele BiH činjenica da još uvijek sva tijela nisu pronađena i dostojanstveno ukopana. Da direktni izvršioci nisu uopće odgovarali i posebno boli da oni koji su osuđeni pred Haškim tribunalom, a rukovodili su ovom operacijom, danas imaju društveni tretman kakav nikako ne bi trebali da imaju. Slave se, ukazuje im se počast, na taj način se ne ide ka obnovi povjerenja. Sve ovo kada se uradi mi ćemo doći u poziciju da obnavljamo povjerenje i da na jedan normalan i civilizovan način, živimo ovdje. Ali prije toga se prema žrtvama treba odnositi na civiliziran način”, poručio je Džaferović.

Među danas prisutnima na obilježavanju u Ahmićima bio je i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović.

“Prije 27 godina, na današnji dan, u Ahmićima se desio pokušaj lokalnog genocida, jer cilj je bio potpuno istrebljenje civilnog stanovništva. Ubijen je 116 ljudi, žena, beba od tri mjeseca i starci od skoro 90 godina”, podsjetio je Izetbegović.

Kako je kazao, direktni izvršioci nisu procesuirani, samo neki od njih po komandnoj odgovornosti.

“Imamo dug prema stanovnicima Ahmića, da se ti izvršioci nađu, da se nađu tijela i pokopaju. I da se direktni izvršioci, užasni zločinci procesuiraju i kazne. Vidjeli smo kakav je odnos Hrvatske države prema Dariju Kordiću, sramotan je. A i lokalna zajednica u Vitezu bi trebala imati drugačiji odnos i prema žrtvama i prema stanovništvu Ahmića, pokazati pijetet koji su dužni pokazati”, rekao je Izetbegović.

U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, jedinice za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane Džokeri i Maturice izvršile su napad na selo Ahmići. Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.

Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva u Ahmićima 16. aprila 1993. godine bila je tromjesečna beba.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakrima, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.

Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.

Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a “Džokeri”, bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora.