Irfan Ljubijankić – GOSPODIN IZ BOSANSKE BAŠTE

Irfan Ljubijankić – GOSPODIN IZ BOSANSKE BAŠTE

-Kao da je htio da završi kratko putovanje tamo odakle je i krenuo na put ka Bosni koju je sanjao. Ljudi koji mnogo vrijede, obično o sebi malo govore.

Juče, u tužnom danu, pročitao sam biografiju koju je o sebi napisao dr. Irfan Ljubijankić: jedan cijeli osebujni život on je smjestio u dvadesetak redaka. Sažeto i skromno napisao je kako je u Bihaću učio, u Beogradu studirao, u Libiji bio član medicinske misije, u Zagrebu specijalizirao. Nije htio da se rasipa činjenicom da je bio jedan od osnivača SDA i boraca za slobodu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu. Ostavio je da drugi sude i cijene o tome da je od prvog dana bio na braniku protiv neofašizma, u ime odbrane bošnjačkog i svih drugih naroda koji su Bosnu osjećali kao jednu i jedinu.

Bišćani, obični ljudi i ratnici znaju koliko im je doktor Irfan vrijedio i spasio života, baš kao što njemu lično ništa u životu nije bilo veliko kao kada je bio u Bihaću. Imao sam čast da tog prefinjenog doktora i diplomatu u uzletu upoznam za vrijeme jednog novinarskog zadatka u MIP-u. Izbliza sam osjetio eleganciju i šarm Evropljanina. „Otkuda toliko ljekara u politici“, pitao ga je jednom jedan radioslušalac. „Ne znam, ali mene je u politiku opredjelilo da i na taj način sve što znam stavim na raspolaganje svom narodu i Bosni“, odgovorio je.

U životu ima ljudi koje niste pobliže znali, ali vam se neodoljivo čini da ste vijek proveli s njima. Jedan gospodin kakav je bio rahmetli doktor Irfan Ljubijankić, bio je i oličenje intelektualca izraslog iz bosanske bašte, tu, uz nas, da nas gospodskim manirima, erudicijom, elokvencijom, poliglotstvom, pa i muzikom – lijepo je znao svirati na klaviru – predstavlja u svijetu.

Znao je onako elegantan da bude i odrešito hrabar, kao onda kada je Fikretu Abdiću rekao u brk sve što mu je trebalo reći u ono doba kada se babo bio osilio. Doktor Irfan išao je pravom stranom, a narod je to znao da cijeni i poštuje.

Jednom, ne tako davno, srcem pravog Bišćanina, znajući kakve su sve staze i bogaze do njegovog rodnog grada, kazao je da bi volio tamo otići, pa makar… Imao je tek 42 godine, sina Senada, kćerku Selmu, suprugu Minku.

Kao da je htio da završi kratko životno putovanje tamo odakle je i krenuo na put ka Bosni kakvu je sanjao. Bihać, kao simbol i medjaš, bili su njegov životni i borbeni zadatak.

A tamo gdje se bori, čovjek i gine, da bi drugi živjeli.

Dinko Omeragić

Priredili: Nijazija Maslak muzejski savjetnik i Dino Dupanović, kustos historičar, Muzej Unsko-sanskog kantona

Previous Slapovi Kozice: Prirodni dragulj fojničkih rijeka
Next Zenički muzej postavio virtuelnu izložbu 'Digitalni Kulin ban'

You might also like

NASLIJEĐE

Godišnjica Ahdname: Primjer kako različiti ljudi mogu zajedno živjeti

  Franjevački samostan “Duha Svetoga” u Fojnici, crkva i samostan izgrađeni u 14. stoljeću, danas čuva oko 50.000 knjiga, među kojima je oko 10.000 knjiga starih nekoliko stoljeća, piše Anadolu

HISTORIJA

SLAVNA HISTORIJA GRADA: Znate li koliko stanovnika je Sarajevo imalo 1660.?

Sarajevo koje poznajemo danas je osnovano u Osmanskom carstvu 1450ih tokom osvajanja regiona, a godina 1461. se najčešće koristi kao godina osnivanja grada. Prvi osmanski vladar Bosne i Hercegovine, Isa-beg

SANDŽAK

Znamenite ličnosti iz bošnjačke historije: Hasan-aga Zvizdić (1892-1980)

Hasan-aga Zvizdić ugledni je sjenički trgovac, predsjednik Odbora za odbranu Sjenice u toku Drugog svjetskog rata i jedna od najznačajnijih historijskih ličnosti Sjenice i Sandžaka uopšte. Rođen je u Sjenici,