Memorijalni centar Srebrenica: Predstavljeni rezultati istraživanja sudskih presuda za genocid

Memorijalni centar Srebrenica: Predstavljeni rezultati istraživanja sudskih presuda za genocid

Memorijalni centar Srebrenica i Centar za postkonfliktna istraživanja (PCRC) prezentirali su rezultate istraživačkog projekta “Genocid u Srebrenici kroz presude krivičnih sudova”, koji ima za cilj prikupljanje i širenje informacija u okviru pravnih istraga i presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, Suda Bosne i Hercegovine i Višeg suda u Beogradu.

“Konačno smo na jednom mjestu obuhvatili relevantne činjenice o procesuiranju lica odgovornih za genocid i zločine protiv čovječnosti, te sada krećemo i u jednu širu online kampanju, kojoj je cilj podići svijest o počiniocima i činjenicama koje su utvrđene pred međunarodnim i lokalnim sudovima.

Prosto rečeno, mi u Memorijalnom centru Srebrenica ne želimo biti institucija koja će reaktivno i saopštenjima odgovarati na negiranje genocida i minimiziranje žrtava. Želimo svaki dan nuditi činjenice, te vrijednim radom, istraživanjem i naučnim pristupom pokazati da ova institucija brine o čuvanju istine o genocidu. To smo prvo uradili Izvještajem o negiranju genocida, koji se bavio negatorima, a ovim projektom bavimo se sudski utvrđenim činjenicama i počiniocima“, kazao je Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica.

Svrha ovog projekta je podsticanje dijaloga o potrebi nastavka suđenja za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i regiji, kao i borba protiv nekažnjivosti i negiranja zločina. Projekt uključuje inovativne i kreativne obrazovne i multimedijalne materijale koji se mogu koristiti za dijeljenje činjenica o istragama i presudama o genocidu u Srebrenici.

“Cilj ove istraživačke inicijative je prvobitno praćenje i prikupljanje činjenica i podataka iz dosadašnjih pravnih istraga i presuda koje se tiču genocida u Srebrenici, te objedinjavanje ovih nalaza u jedinstvenu bazu podataka koja je jednostavna za upotrebu i razumijevanje. Pored ovoga, željeli smo da istražimo i prikupimo podatke i o trenutnim procesima koji se tiču genocida u Srebrenici i, zaista, kreiramo pregled onoga što je učinjeno u pogledu pronalaska pravnih činjenica i dokaza. Smatramo da je prezentacija i suočavanje sa pravnim nalazima kroz izložbe, web prezentaciju i kampanju na socijalnim medijima, jedinstven način na borbu protiv relativizacije i negiranja zločina“, kazala je Velma Šarić, predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Sud Bosne i Hercegovine i sudovi u Srbiji osudili su više od 50 osoba na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici. Od 20 presuda MKSJ-a za zločine počinjene u Srebrenici, sedam uključuje i presude za zločin genocida.

Sud BiH donio je 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici, od čega je trinaest za zločin genocida. U Republici Srbiji doneseno je pet presuda koje se odnose na Srebrenicu, uključujući presude za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i kršenje zakona i običaja ratovanja.

U projektu su kao izvori primarno korišteni nalazi i baze podataka međunarodnih i lokalnih sudova, ali i istraživanja drugih nevladinih organizacija, poput međunarodne organizacije Impunity Watch. Ovom prilikom, Thomas Unger, strateški savjetnik Impunity Watcha, naglasio je:

“Ova inicijativa je veoma značajna prvenstveno po jednom jasnom načinu na koji prezentuje činjenične istine o genocidu počinjenom u Srebrenici. Ne ostavlja nikakvu sumnju niti prostor za odbijanje činjenica. Ono što je čini, međutim, još važnijom jeste njen doprinos da se izbjegne ponavljanje ovakvih zločina u budućnosti. Srebrenica sa sobom ne nosi osvetu, već trajni podsjetnik na ono što se nikada ne smije ponoviti.ˮ

Izvor: Agencije

Previous 'Ovo što rade ne predstavlja nikakvu borbu protiv kriminala i korupcije, nego vrlo lošu režiranu političku predstavu'
Next Austrijski parlament traži da Vlada te zemlje ubuduće zabrani fašistička okupljanja u Bleiburgu

You might also like

NAŠI DANI

Diplomatski odnosi između Italije i naše zemlje uspostavljeni 1863. godine

Dana 20. juna 1863. otvoren je prvi konzulat Italije u Bosni i Hercegovini na čijem čelu se nalazio konzul Cesare Durando. U to vrijeme Bosna i Hercegovina je još uvijek

NAŠI DANI

Kanton Sarajevo: Posao za 800 nastavnika, profesora i stručnih saradnika

  Na osnovu saglasnosti koje je Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo dalo osnovnim i srednjim školama KS za raspisivanje konkursa za prijem uposlenika u školskoj 2018/2019. godini

NAŠI DANI

Pruga Sarajevo-Pale zajednički interes Sarajeva i Istočnog Sarajeva (VIDEO)

  Udruženje građana ”Ćiro” održalo je danas na Ravnoj planini, na Palama, sastanak sa visokim predstavnikom za BiH Valentinom Inzkom u povodu projekta izgradnje uskotračne pruge Pale – Bistrik.