Završena restauracija Baščaršijske džamije u Sarajevu (Foto)

Završena restauracija Baščaršijske džamije u Sarajevu (Foto)

Baščaršijska džamija odnosno džamija Havadže Duraka, koja od 16. stoljeća krasi staro jezgro Sarajeva, u još ljepšem izdanju ponovno će dočekati vjernike, javlja AA.

Restauracija na ovoj ljepotici iz 1528. godine počela je 2017., a zbog trenutne situacije s pandemijom koronavirusa koja je zahvatila cijeli svijet, otkazan je program svečanog otvorenja.

Protokol o restauraciji džamije koja je više puta obnavljana, a veća obnova je ona iz 1866/1867. godine, u aprilu 2017. potpisali su predstavnici Generalne direkcije vakufa Republike Turske i Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Završena restauracija Baščaršijske džamije u Sarajevu: Vjernike dočekuje u još ljepšem izdanju

U skladu s potpisanim protokolima između ove dvije institucije, završene su restauracije Isa-begovog hamama u Sarajevu, Derviš-hanumine medrese u Gradišci, Šarene džamije u Travniku i Baščaršijske džamije u Sarajevu. U toku su radovi na Berham-begovoj džamiji u Tuzli i Gazi Ferhad-begova džamija u Tešnju.

Pored toga, završena je i rekonstrukcija Aladža džamije u Foči i vakufskog objekta Divanhane u Kiseljaku. Redovi su u toku na Sinan-begovoj džamiji u Čajniču, Arnaudija džamija u Banjaluci, vakufsko-administrativnog centra u Fojnici te Kizlar-aginoj džamiji u Mrkonjić Gradu.

Završena restauracija Baščaršijske džamije u Sarajevu: Vjernike dočekuje u još ljepšem izdanju

Direktor Generalne direkcije vakufa Republike Turske Burhan Ersoy kazao je kako nastavljaju s predanim radom na očuvanju zajedničkog kulturnog nasljeđa u Bosni i Hercegovini, te jačanju bratskih odnosa.

”Do sada smo u okviru prijateljskih i dobronamjernih odnosa koji postoje između naših dviju zemalja i institucija završili restauraciju pet kulturno-historijskih spomenika iz osmanskog perioda. Završili smo i rekonstrukciju, odnosno ponovo izgradili dva objekta koja su bila u potpunosti uništenja. Nastavljamo s radom na šest objekata“, rekao je Ersoy.

Završena restauracija Baščaršijske džamije u Sarajevu: Vjernike dočekuje u još ljepšem izdanju

Osvrnuo se i na Baščaršijsku džamiju ukazujući na činjenicu da je ona jedna od najvažnijih kulturnih spomenika na Baščaršiji, jednom od simbola Sarajeva.

Dodao je kako je završena rekonstrukcija ove džamije i da je ona spremna u novom ruhu dočekati vjernike.

”Da nije bilo pandemije COVID-19, koja je zahvatila cijeli svijet, protekle odabrane noći Lejletu-l-miradž, uz učenje hatme, trebali smo svečano otvoriti džamiju. Iako zbog trenutnih uslova nismo organizirali takav program, raduje nas što je džamija otvorena za molitve“, rekao je Ersoy.

Dodao je kako su u toku i drugi projekti koji će učvrstiti odnose dviju zemalja.

Direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH Senaid Zajimović podsjetio je kako su prije nekoliko godina potpisali protokol o restauraciji Baščaršijske džamije u Sarajevu te da je cilj protokola bila resturacija kompletne džamije koja podrazumijeva i kompletnu unutrašnjost s oslikavanjem i vanjsko uređenje, što je i urađeno.

“Ovo je jedan u nizu projekata koji radimo zajedno sa Generalnom direkcijom vakufa Republike Turske širom BiH. Na ovaj način mi smo restaurirali i uradili kompletnu restauraciju jednog od veoma važnih nacionalnih spomenika koji potiče iz perioda Osmanlija“, rekao je Zajimović.

Podsjetio je kako su u prethodnom periodu urađeni istraživački radovi, potom oslikavanje džamije i kompletno vanjsko uređenje koje je obuhvatilo i sanaciju potoka koji prolazi pored džamije, sanaciju munare, zidova džamije, haremskog zida, sofe kao i otvaranje još jedne kapije koja je postojala za ulaz u harem džamije.

”Restauracijom zajedničkim snagama doprinosimo očuvanju nacionalnih spomenika koji imaju veliku važnost ne samo za Bošnjake već i cijelu BiH. Ovaj spomenik je izraz kulture, identiteta i prepoznatljivosti Sarajeva po ovoj džamiji”, rekao je Zajimović.

Dodao je kako su u prethodnom periodu uspostavili dobru saradnju s Generlanom direkcijom vakufa Republike Turske.

Slika ima prazan alternativni atribut; njen naziv fajla je thumbs_b_c_1306f61c6e840764e109fef94f3a8bc2.jpg

”Ta saradnja se upravo ogleda u rekonstrukciji objekata koji imaju status kulturno-historijskih spomenika i koji potiču iz perioda Osmanlija. Na ovaj način produžavamo vijek trajanja ovih kulturnih spomenika koji su ostavština naših dobrih vakifa i predaka”, rekao je Zaimović.

Dodao je kako će i ubuduće nastaviti saradnju i realizaciju ovakvih i sličnih projekata.

”Trenutno se realizira veliki broj projekata i mi smo ponosni što je naša ustanova prepoznata kao dobar partner kod Generalne direkcije vakufa Republike Turske. Žao nam je što ne možemo organizirati zvanično otvaranje ovog objekta iz razloga trenutnog stanja i nemogućnosti dolaska naših prijatelja iz republike Turske, ali se iskreno nadamo da ćemo u što skorije vrijeme ovaj objekat pustiti u funkciju kako bi se vjernici, a i svi ostali zainteresirani mogli uvjeriti u činjenicu kako je Baščaršijaksa džamija ponovo obučena u jedno staro-novo ruho. Rekonstrukcija je vršena pod nadzorom Zavoda za zaštitu kulturno historijskih spomenika FBiH”, rekao je Zajimović.

Previous Prirodna kozmetika iz naše zemlje i na tržištu arapskih zemalja (VIDEO)
Next Mujo Begić u rodnim Begićima kod Vlasenice namjerava zasaditi 100 hektara italijanskog lješnjaka

You might also like

NASLIJEĐE

Bijelo Polje: Stara kuća porodice Salemović priča priču iz davnina

U doba savremenog i divljeg urbanizma, kada stari tradicionalni objekti propadaju, porodica Salemović iz Bijelog Polja je odlučila sačuvati svoju kuću za naraštaje koji dolaze, pišu Dnevne novine. Kuća u

HISTORIJA

1. septembra 1355., u povelji bana Tvrtka I. Kotromanića prvo spominjanje Starog grada Visokog

Stari grad Visoki je bio poznati srednjovjekovni grad i tvrđava koji je nastao tokom 14. stoljeća na brdu Visočici. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad

NASLIJEĐE

Kera, tvorevina oblikovana maštom i vještinom bosanskih žena

Prozračna, šupljikava, pomalo krhka tvorevina nazvana čipka-kera, proizvod je ljudskih, najčešće ženskih ruku, rađena na našim prostorima, godinama oblikovana maštom i vještinom bosanskih žena. Izrađuje se tankom iglom za ručno