Susjedi u čudu: Kako to da Bosna, ‘disfunkcionalna država’, ekonomski raste brže od Hrvatske

Iako im je članstvo u EU još uvijek na dugom štapu, zemlje zapadnog Balkana posljednjih se godina razvijaju brže od Hrvatske, piše portal Index.hr.

-To potvrđuju i podaci Evropske komisije i međunarodnih institucija koji pokazuju veće stope privrednog rasta u tim zemljama nego u Hrvatskoj. Dok je, primjera radi, Hrvatska u 2017. godini, prema podacima HNB-a, ostvarila rast BDP-a od 3,1 posto, u 2018. od 2,7, a u 2019. godini od 2,9 posto, ekonomije zemalja evropskog jugoistoka u pravilu su rasla su po većim stopama. 

– Brže od Hrvatske proteklih se godina razvija i Bosna i Hercegovina. U 2017. godini bosanskohercegovačka privreda rasla je po stopi od 3,2 posto, u 2018. po stopi od 3,7 posto, a lani po stopi od 2,6 posto, što je tek za nijansu manji rast od onoga u Hrvatskoj. 

– Razloga brže dinamike razvoja zemalja zapadnog Balkana ne nedostaje. Stručnjaci, za početak, u cijeloj priči ističu statistički faktor. Naime, sve te ekonomije znatno su manje razvijene od hrvatske pa se i svaki rast privredne aktivnosti jače osjeti.

-Ipak, nije sve u statistici. Pojednostavljeno, zemlje zapadnog Balkana profilirale su se na međunarodnoj ekonomskoj sceni kao države koje jeftinom radnom snagom i poreznim olakšicama nastoje privući ulaganja. Neke od njih u tome su imale više, a neke manje uspjeha. Primjerice, Crna Gora je privukla velika strana ulaganja u svoj turistički sektor. Srbija se također okrenula privlačenju ulaganja, i to u proizvodnju. 

Bosna i Hercegovina je, s druge strane, u privlačenju ulaganja bila znatno manje uspješna od Srbije i Crne Gore, no nakon rata iz 1990-ih godina okrenula se, ističe Damir Novotny, ekonomski analitičar, obnovi velikih industrijskih konglomerata iz vremena socijalizma, poput zeničke Željezare ili (sada posrnulog) mostarskog Aluminija, što je potaklo industrijsku proizvodnju. Osim toga, Bosna i Hercegovina je posljednjih 20-ak godina puno uložila u razvoj turizma.

– No, dok je u Srbiji, kaže Novotny, glavni generator privrednog rasta investicijska potrošnja, u Bosni i Hercegovini je to lična potrošnja. Plaće u Bosni i Hercegovini ipak su, općenito gledano, veće od onih u Srbiji, a svoj doprinos jačanju osobne potrošnje daje i velika dijaspora. 
“BiH ima velik broj gastarbajtera širom Evrope i svijeta. Oni zapravo doznakama svojim porodicama u BiH pokreću domaću potražnju”, objašnjava Novotny za Index. 

– Hrvatska se dosad nije baš proslavila ni u korištenju novca iz fondova EU, što bi joj omogućilo veći i jeftiniji investicijski zamah. S druge strane, iako je lična potrošnja do koronakrize rasla, to je uglavnom bila posljedica izmjena u poreznom sistemu, koje su građanima ostavile nešto više novca u džepovima, ali ipak nedovoljno za snažan rast potrošnje. Zbog svega toga, Hrvatska se od posljednje recesije oporavljala sporo i polako, svakako sporije od drugih usporedivih zemalja, kako onih u srednjoj Evropi, tako i na evropskom jugoistoku.

-U kojoj su mjeri podjele u Bosni i Hercegovini velike dovoljno govori i to da su se predstavnici dva entiteta i tri naroda godinama prepirali oko poreznog sistema ili stvaranja zajedničke vojske, ali i to što do danas nisu uspjeli postići saglasnost oko pitanja treba li BiH pristupiti NATO-u ili ne. Slabo funkcionisanje centralne države vidljivo je i po naizgled banalnim pitanjima, poput državnih blagdana, oko kojih se dva entiteta ne uspijevaju dogovoriti.

S druge strane, u Bosni i Hercegovini buja upravni aparat pa, osim centralnih vlasti, u njoj postoje i vlasti na nivou dva entiteta i Distrikta Brčko, kao i 10 županija u Federaciji BiH (ili, kantona, zaovisno o tome gdje ko živi i kojem narodu pripada). Svemu tome treba pridodati još i oko 150 općina. Ne treba, naravno, posebno ni navoditi da svaki nivo vlasti donosi svoje propise i uvodi svoje namete.

U takvim uslovima, moglo bi se reći, svaki privredni rast je pohvalan, a kada je stopa rasta veća nego kod zapadnog susjeda, koji je dio i EU-a i NATO-a, onda to gotovo da graniči s čudom, navodi se uz ostalo u tekstu.