U Potočarima predstavljanje opusa “Exodus” Safeta Zeca

U Potočarima predstavljanje opusa “Exodus” Safeta Zeca

Povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici, Grad Sarajevo u saradnji sa Memorijalnim centrom Srebrenica-Potočari i Ateljeom Safet Zec, 07. jula, 2020. u Potočarima će predstaviti “Exodus”, slikarski opus jednog od najistaknutijih bosanskohercegovačkih umjetnika Safeta Zeca.

Iz Italije uz podršku Grada Sarajeva dopremljen u Potočare, opus se sastoji i od dodatna tri ciklusa djela: “Ruke na licu”, “Suze” i “Zagrljaji”. Na ovim platnima autor je radio posljednjih 20 godina inspirisan pijetetom prema ljudskim tragedijama: tragedijom Srebrenice, tragičnom ljubavnom sagom sarajevskih Romea i Julije, Boška i Admire, i  temi odlaska i bježanja sa fokusom na djeci kao posebnim žrtvama, u kojoj triptih “Dijete” inspirisan poznatom pričom nastradalog dječaka Alana aludira na savremenu tragediju migranata.

„Naša obaveza prema žrtvama i njihovim porodicama je da srebreničku tragediju trajno ugradimo u kolektivnu memoriju, da pamtimo, podsjećamo, opominjemo. Ali i da ukažemo kako je važno i koliko je moguće svakodnevno graditi i promovisati mir, međusobno uvažavanje i otvoreni dijalog, koji nam je danas više nego ikad potreban“, istakao je Abdulah Skaka, gradonačelnik Sarajeva. Kako je istakao, međusobna saradnja Grada Sarajeva i Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari doprinosi procesu tranzicione pravde u BiH i regiji, borbi protiv negiranja počinjenih i pravosnažnim presudama utvrđenih ratnih zločina i sprječavanju revizionizma.

„Bilo nam je izuzetno važno početi okupljati velika imena bosanskohercegovačke umjetnosti oko Memorijalnog centra. Pored presuda i istraživanja genocida, umjetnost je naš najsnažniji saveznik na putu širenja istine o Srebrenici. Zbog toga smo odlučili da umjesto puta na kojem je tematika genocida prijetila da postane pitanje od skromnog lokalnog značaja, izaberemo put gdje Srebrenica nosi trajnu i globalno relevantnu poruku. Naš akademski slikar Safet Zec je svojim radom pokazao da upravo razumije tu stranu ove naše priče i veliko nam je zadovoljstvo što su njegova djela danas ovdje”, poručio je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić.

Podsjećajući da je i sam kao tek rođena beba bio u majčinim rukama u zbjegu 1943, maestro Zec je objasnio svoj kontinuiranu fascinaciju slikom majke ili njenom rukom koja steže i uza se privija krpeni zamotuljak, „to živo ili neživo biće“, kao mjestom svoj stalnog slikarskog zanimanja, matricu koja će usloviti i određivati sve njegove slikarske i umjetničke ljubavi, nazore, shvatanja, opredjeljenja, ubjeđenja. „Razumljivo, sve ovo će potpuno određivati, utemeljiti u meni sve strahove, svu ekstremnu osjetljivost, sentiment, ljubav, stalni pokušaj bijega negdje….nekamo od svega, mene ovakvoga, naravno ne shvatajući, da je sve to u meni i da bijega nema!“, izjavio je Safet Zec govoreći o najličnijim motivima i osjećajima koji su utjecali na njega u stvaranju ovog opusa. Kao motiv i inspiraciju za cijeli opus „Exodus“ postavio je pitanje može li se od duboke ljudske i umjetničke potrebe, od vještine i majstorstva i snage slikarskog jezika sačiniti „lice jedne tragedije“ koje će pomoći da se nikada više ne ponovi besmisao i dubina boli ove ljudske patnje!?

Na danas održanoj press konferenciji, BH Pošta predstavila je i poštansku marku sa motivom djela “Zagrljaji/Embraces“ maestra Safeta Zeca koja će biti puštena u promet na dan otvaranja izložbe.

U utorak, 07. jula, 2020. sa početkom u 17 sati u bivšoj Fabrici akumulatora zvanično će biti predstavljen opus „Exodus“, čija će postavka trajati tri mjeseca.

Ciklus posvećen Srebrenici, opus „Exodus“ je samo dio moga mnogobrojnog rada. Svakako je poseban razlog njegovog nastanka, to je pokušaj mog slikarskog priloga, moralne i ljudske obaveze da svojim jezikom sjećanja prikažem užas koji se desio. U „Exodusu“ se nastavlja moja misao o Bosni, njenoj tragediji, pokušao sam da dam udio internacionalnoj borbi i kazivanju, da doprinesem istini koja je teško spoznatljiva“, pojašnjava Zec.

Inicijativa gradonačelnika Abdulaha Skake dovodi do realizacije da slikarski opus „Exodus“, koji je značajno pomjerio evropske umjetničke granice, dolazi na mjesto o kojem govori , kojemu svjedoči…u halama bivše fabrike akumulatora u okviru Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari 7. jula.

„Smatram da umjetničke poruke imaju drugačiji vijek trajanja, bolje govore o tragedijama, imaju sadržaja. One moraju imati ljepotu svoga jezika, načina kazivanja, tako da najbolnije slike provedene kroz filter umjetničkog jezika izgledaju probavnije, ulaze u nas i primamo ih sa manje odbijanja“ ističe Zec

„Prvi gradonačelnik sa kojim sam se susreo, a koji je odmah pristao da se radi  je Abdulah Skaka. On je mlad i sposoban čovjek, svjestan značaja slike – slučajno prvi kojem sam rekao da vratimo Umjetnički paviljon, a on je odmah rekao ‘hoćemo Safete, šta treba, idemo odma’. Poslije smo realizirali i ‘Prvo ulično bijenale grafike’. Zahvaljujući njemu pokrenuo se i ciklus „Zagrljaji“ koji je prezentiran u Historijskom muzeju BiH, a Fondacija Ivanka i Safet Zec je proširena. Ukazao je čast i poštovanje mom radu, na čemu sam mu duboko zahvalan“, istakao je maestro.

 “Ja sam samo jedan od mnogih koji pokušava da kaže nešto svojim jezikom. I danas gledamo Shakespeareove tragedije, čitamo Dostojevskog, gledamo filmove Spielberga i saznajemo šta se to desilo, to nas opominje i uči o onome što je na našu nesreću utkano u naše ljudstvo. Paralelno smo divni, puni znanja, vrlina, čuda pravimo, a onda se nešto prevrati i pojavi se životinjska divlja supstanca“, Zec.

Umjetnik i promotor univerzalnih vrijednosti koje Bosna i Hercegovina na najbolji način prikazuju u svijetu, a čije su slike izložene u značajnim evropskim galerijama i muzejima te u prestižnim kulturnim institucijama svijeta – Safet Zec ipak Sarajevo bira kao svoje glavno odredište.

„Sarajevo je sve ono što me utemeljuje, pogled na svijet, ljudstvo, to je Sarajevo. Neminovno mu se uvijek iznova vraćam. Neizbježan je taj kontakt i dijalog sa Sarajevom. Dugo sam studirao i živio u Beogradu, ali sam svoje najljepše opuse napravio u Sarajevu“, naglašava maestro.

Kroz njegova impozantna djela, duboko je urezana emocija, a kako ističe posredstvom umjetnosti kreirao je cikluse na teme koje ga posebno dotiču.

„Umjetnost ne počiva na lokalnom, morate se kretati, otkrivati i spoznavati. Kada sam počinjao kao mladi slikar, otkrio sam umjetnike iz Italije, Engleske, Francuske, čitao sam mnogo, slušao Bacha i Mozarta, ali gdje god išao i tragao uvijek sam se u Sarajevo vraćao“, tvrdi Zec.

Govoreći o našem glavnom gradu, maestro je stava da danas živimo sa posljedicama paradoksa koji nam se nameću. Iako zabrinut situacijom u BiH i kako tvrdi nemoćan da razumije „ljudski budalaluk“, drago mu je što postoje ljudi na pozicijama u državi, a koji rade svoj posao.

Cjelokupni rad i ugled Safeta Zeca u svijetu dio su nacionalnog blaga BiH. Svaki put iznova pokazuje nam da se može doći do uzvišenih stanja svijesti, a da uspjeh pored rada i talenta dolazi i sa smjelošću.

Previous Pismo podrške: Bosna i Hercegovina i Sandžak su jedno biće!
Next U glavnom gradu predstavljanje nove jahte proizvedene u srednjoj Bosni

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Ipak korist od Titovog bunkera u Konjicu: Danas je prostor za umjetnike i privlači pažnju vodećih svjetskih medija

Projekat Bijenale D-0 ARK Underground nastavlja da privlači pažnju najznačajnijih svjetskih medija. Titov bunker u Konjicu zauzima prostor od 6.500 kvadratnih metara. Podzemni grad u obliku potkovice i kodnog naziva

KULTURA I UMJETNOST

Novi crveni tepih (bosanski ćilim) za jubilarni, 25. SFF

Za 25. rođendan Sarajevo Film Festival svečano predstavlja novi crveni tepih! U suradnji i pod pokroviteljstvom Grada Sarajeva i gradonačelnika Abdulaha Skake, prepoznatljivi simbol najvećeg filmskog festivala u Jugoistočnoj Evropi,

KULTURA I UMJETNOST

Na današnji dan preminuo pjesnik Aleksa Šantić

  Na današnji dan 1924. godine u Mostaru je preminuo Aleksa Šantić, jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih pjesnika. Rođen je 27. maja 1868. godine u Mostaru gdje je proveo veći dio