Jedna udaljena mala regija suprotstavila se autokratiji Putina i rekla mu veliko “njet”

Jedna udaljena mala regija suprotstavila se autokratiji Putina i rekla mu veliko “njet”

Samo jedna od 85 administrativnih jedinica Ruske Federacije, slabonaseljeno podnožje Arktika poznato po uzgoju jelena, prkosilo je Kremlju i glasalo protiv promjena kojima je predsjedniku Vladimiru Putinu dodeljeno pravo da ostane na vlasti do 2036.

Bivši oficir KGB, koji je Rusijom vladao više od dvije decenije kao predsjednik ili premijer, spretno je pobijedio u kontroverznom plebiscitu koji mu je dao pravo da se kandiduje za još dva šestogodišnja mandata nakon što se posljednji završi za četiri godine.

Međutim, u udaljenoj Neneciji (Nenetskom autonomnom okrugu), smještenom na oko 1.600 kilometara sjeveroistočno od Moskve, preko 55 posto od 37.490 birača glasalo je protiv ustavnih reformi.

Dakle, jedna udaljena mala regija suprotstavila se autokratiji Putina i rekla mu veliko “njet” – prenosi Nova pisanje lista Guardian.

Nezadovoljstvo među narodom Nenecije postoji već neko vrijeme i čini se da je odbacivanje ovog reformisanog Ustava zapravo bilo glasanje iz protesta, koje je za cilj imalo za da ukaže na gnjev zbog neriješenih lokalnih pitanja.

Konkretno, stanovnici odbacuju plan koji su vlasti ove godine predstavile o spajanju sa susjednim regionom Arhangelsk, što je korak za koji stanovnici Nenecije veruju da bi ih, ionako siromašnima, odvojio od posebne finansijske podrške.

Memorandum u kome je istaknut plan potpisali su guverneri regiona 13. maja. Referendum o tom pitanju u septembru je otkazan, ali lokalno stanovništvo i dalje je oprezno i nezadovoljno.

“Ljudi su glasali protiv ustavnih reformi u znak protesta… Htjeli su da iskoriste ovo kako bi privukli pažnju vlasti u Moskvi i rekli im da i oni žive u Rusiji i da imaju mišljenje”, kaže lokalna poslovna žena Tatjana Antipina.

Antipina je ove sedmice otputovala u Moskvu, kako bi Kremlju predala peticiju sa više od 15.000 potpisa koji se protive planu za Neneciju.

Olga Bondareva, koja je glasala protiv, rekla je da mještani protestuju zbog planiranog spajanja sa Arhangelskom.

“Svakodnevno smo održavali akcije, a u subotu protestovali vožnjom automobilima, sve kako bi nas okružni organi i poslanici čuli”, rekla je Bondareva putem društvenih medija.

U Volongi, selu koje se nalazi na obali Arktičkog okeana i ima svega 32 registrovana birača, na referendumu je učestvovalo njih 17 i svi su glasali sa “ne”.

Administrativni centar Nenecije je grad Narjan-Mar. Okrug ima površinu od 176.700 kvadratnih kilometara i 41.546 stanovnika (prema popisu 2002), od kojih 18.611 živi u Narjan-Maru.

Okrug nosi ime po titularnom narodu Nencima, koji su nakon Rusa drugi narod po brojnosti. Nenci su narod samojedskog porijekla, tradicionalno šamanske ili pravoslavne vjeroispovijesti.

Ranije rusko ime za ovaj narod bio je Samojedi (u užem smislu). Postoji mišljenje da je ime proizilazilo iz običaja naroda da jedu veliku količinu hrane. Ime je promijenjeno 30-ih godina prošlog vijeka. Nenci na neneckom jeziku znači “ljudi”.

Previous Žetva pšenice u Semberiji: Cijena dobra, godina rodna
Next Bosna i Hercegovina nastavlja svoj NATO-put bez obzira kakav bio stav Rusije

You might also like

NAŠI DANI

Pronađeno sjeme pšenice i susama staro 2.800 godina koje će biti ponovo posađeno

Vladavine Urartu poznata i po prvim kanalizacijskim sistemima u svijetu… Tokom arheoloških iskopavanja u palati Cavustepe na području Gurpinara, u Vanu, na istoku Turske pronađeno je sjeme pšenice i susama

AGRESIJA|GENOCID|ZLOČINI

Godišnjica zločina u jami Hrastova glavica

Prirodna jama Hrastova glavica kod Sanskog Mosta je 6. avgusta 1992. godine bila mjesto likvidacije i masovna grobnica, gdje su u jamu duboku 25 metara bačena tijela 124 ubijena logoraša

NAŠI DANI

Hadžići: Na Brezovači obilježena 25. godišnjica od pogibije Čedomira Domuza

U prisustvu oko 300 poštovaoca lika i djela Čedomira Domuza, danas je na brdu Brezovača obilježena 25. godišnjica od pogibije tog ratnog heroja. Predsjednica Udruženja “Grom u njedrima Igmana” Sanja Sadiković