Prirodne ljepote Bosne i Hercegovine prilika za građane da upoznaju domovinu

Prirodne ljepote Bosne i Hercegovine prilika za građane da upoznaju domovinu

Brojne prirodne ljepote učinile su Bosnu i Hercegovinu sve popularnijim turističkim odredištem, a pandemija koronavirusa je, na žalost, zaustavila pozitivne trendove u bosanskohercegovačkom turizmu.

Specifičnost ovog podneblja je njegova iznimna raznolikost i međusobno preplitanje planinskih masiva, riječnih dolina, jezera i vodopada, a sve to povezano je bogatim nitima kulturno-historijskog naslijeđa.

Ove godine mjere koje su uvedene zbog sprečavanja širenja novog koronavirusa podrazumijevale su i zatvaranje granica, što je prilika da građani Bosne i Hercegovine sezonu godišnjih odmora iskoriste otkrivajući upravo neke od bosanskohercegovačkih ljepota.

Niz je tu rijetkih prirodnih fenomena kojima se Bosna i Hercegovina ponosno može pohvaliti, poput posljednje prašume u Evropi Perućice smještene unutar Nacionalnog parka Sutjeska, veličanstvenog najdubljeg kanjona u Evropi – Tare, s prosječnom dubinom od 1.100 metara, čime ujedno zauzima drugo mjesto na planeti nakon kanjona rijeke Colorado, kao i drugog najdubljeg kanjona u Evropi – Rakitnice, ugniježdenog između planina Bjelašnice i Visočice sa visinskom razlikom od 800 metara.

Tu je i špilja Vjetrenica, najbogatija u Evropi po biodiverzitetu, kao i dragulj među bh. vodopadima – Kravica u Hercegovini, a Bosna i Hercegovina baštini čak četiri nacionalna parka – Sutjeska, Kozara, Una i Drina.

Više od 66 posto Nacionalnog parka Sutjeska pokriveno je šumama, a preostali dio čine planinski pašnjaci, livade i goleti iznad gornje granice šuma. Neiscrpne su mogućnosti uživanja u jednoj ovakvoj prirodno-geografskoj raznolikosti. Planine, jezera, rijeke, šume i sačuvana divljina su među najveličanstvenijim u Evropi. U njemu je smješten i Maglić, najviši planinski vrh u Bosni i Hercegovini, ali i Zelengora poznata po osam glečerskih bistrih jezera. Čak 114 vrsta ptica se gnijezdi i posjećuje ovaj park.

Nacionalni park Kozara zahvata područje unutrašnjih Dinarida, a nacionalnim parkom proglašena je 1967. godine s ciljem zaštite kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti planine Kozare. Vrhovi Kozare ne prelaze 1.000 metara nadmorske visine.

Područje Nacionalnog parka Una predstavlja jedinstvenu prirodnu cjelinu u ovom dijelu Evrope, vrlo vrijednu za očuvanje ukupne biološke raznolikosti jer je na granici tri klimatska područja. Obiluje bogatim naslijeđem arheoloških nalazišta i historijskih spomenika, a poseban položaj tog prostora na tranzitnom pravcu prema moru doveo ga je u prošlosti pod utjecaje mnogih kultura.

Za rijeku Unac karakterističan je njen oblik krškog toka, posebno u njenom donjem dijelu, na kojem na prolazu kroz kanjonski dio više puta ponire i izvire, na kraju na Crnom vrelu, koje po svojim karakteristikama i ljepoti spada u poseban prirodni fenomen.

Nacionalni park Drina četvrti je nacionalni park u Bosni i Hercegovini. Osnovan je 2017. godine, a smješten je s druge strane Drine u odnosu na Nacionalni park Tara u Srbiji. Osnovne karakteristike tog parka vežu se za bioraznolikost i geomorfološke specifičnosti.

U ne tako geografski prostranu Bosnu i Hercegovinu smjestilo se i nekoliko parkova i spomenika prirode, poput Hutovog Blata, Blidinja i Bardače, 12 planinskih vrhova viših od 2.000 metara nadmorske visine kojima se diče planine Maglić, Volujak, Čvrsnica, Vranica, Prenj, Treskavica, Vran, Bjelašnica, Lelija, Zelengora i Cincar, kao i više od stotinu manjih i većih jezera te na stotine rijeka i rječica.

U Bosni i Hercegovini su smještene i 23 pećine, kao i močvare, ali i brojna kulturno-historijska bogatstva te nudi bezbroj prilika za avanturistički turizam, a turističke agencije u Bosni i Hercegovini nude različite aranžmane u cilju promocije bosanskohercegovačkog turizma.

Kako je u razgovoru za Fenu ocijenio predsjednik Udruženja turističkih agencija u BiH Zoran Bibanović, Bosna i Hercegovina je izuzetno velika i vrijedna destinacija po svojim resursima iako ima samo jedan grad na moru Neum. Ima izuzetno raznoliku kulturnu i prirodnu baštinu, a zbog klimatskog podneblja ima raznolik i biljni i životinjski svijet po čemu je specifična, jer u Evropi nema toliko raznolikosti.

– Imamo autohtone spomenike kulture i još mnogo toga što bi se moglo valorizirati za vrlo zahtjevne turiste koji ne putu u velikim grupama i koji u nekoliko dana obilaze određene cjeline – pojasnio je Bibanović.

S druge strane mišljenja je da građani Bosne i Hercegovine ne poznaju dovoljno resurse koje država poput gradova ili pejzaže kakvih u Bosni i Hercegovini ima 12 vrsta, na području od oko 20 kilometara Bosna i Hercegovina ima pet vrsta klima i po tome je Bosna i Hercegovina sa Apeninima, Pirinejima, Kavkazom i Himalajima jedna od pet staništa endema.

Iako Bosna i Hercegovina ima malo mjesta za takozvani stacionarni turizam gdje turisti borave pet i više dana što je svojstveno Neumu i Međugorju te planinskim centrima i banjama, ostala mjesta moguće je obići za manje dana, ali zato se može obići nekoliko manje udaljenih mjesta koja su povezana.

Osim toga, Bosna i Hercegovina je zemlja pogodna za avanturistički turizam zahvaljujući prirodnom bogatstvu, planinama, kanjonima i rijekama, te može ponuditi kombinaciju brdskog biciklizma, vožnju splavom i čamcem (rafting) rijekama, paraglajding, spuštanje padobranom i terensko jahanje.

Bjelašnica, Igman, Jahorina, Treskavica, Romanija, Prenj, Čvrsnica, Zelengora, Velež, Vranica i Ozren nude mogućnost kampovanja, planinarenja, penjanja po stijenama, brdski biciklizam, paraglajding i skakanje s padobranom, a rijeke Tara, Una, Neretva i Vrbas pružaju uvjete za rafting, splavarenje i vožnju kajakom.

Sve je više zainteresiranih turista za vjerski turizam, a Bosna i Hercegovina je zahvaljujući svojoj bogatoj historiji već vjekovima mjesto susreta i suživota različitih naroda što je doprinijelo stvaranju jedinstvenog prostora u kojem zajednički žive različite religije.

Najposjećenije svetište, odnosno najatraktivnija destinacija u oblasti vjerskog turizma u BiH je Međugorje – mjesto Gospina ukazanja, a potom Ajvatovica – najveće dovište muslimana u Evropi na kojem se već 500 godina okupljaju vjernici.

Tu je i tekija na vrelu Bune u Blagaju koja predstavlja mjesto gdje derviši posebnim ritualom obavljaju – zikir – slavljenje Boga, dok je jedan od najznačajnijih manastira Srpske pravoslavne crkve Manastir Tvrdoš posvećen Uspeniju Presvete Bogorodice.

Brzorastući razvoj bilježi i eko i etno turizam u Bosni i Hercegovini zemlji koja ima mnogo izoliranih, ali veoma gostoljubljivih zajednica u selima. Optimalna nadmorska visina, guste šume, livade, vodotoci s jezerima i ponorima, pećine, stijenski masivi i veoma kvalitetan zrak pružaju turistima izuzetne uvjete za izlete, lov, ribolov, planinarenje, alpinizam, speleologiju, skijanje, branje gljiva i ljekovitih trava.

Neke od tih destinacija svakako su selo Lukomir, etno Begovo selo je smješteno u zaštićenoj zoni prirodnog rezervata Bijambare, etno-selo Herceg, Kraljevsko selo Kotromanićevo i etno-selo Stanišići u blizini Bijeljine.

Ipak najznačajnije mjesto u bh. turizmu je kulturni turizam budući da BiH baštini bogato kulturno-historijsko nasljeđe, koje se temelji na srednjovjekovnim, osmanlijskim, austrougarskim i građevinama novijeg doba, bogomoljama svih etničkih skupina u BiH i bogatstvom opusa iz oblasti književnosti, filma i muzike.

Najposjećenija turistička destinacija u oblasti kulturnog turizma je Sarajevo, koje ima 891 kulturno dobro, zatim Banja Luka i Mostar, ali i brojni drugi veći i manji gradovi.

Turizam je u BiH do pandemije bio jedna od najbrže rastućih privrednih grana, zahvaljujući najviše velikom broju stranih turista koji za nekoliko dana obiđu različite lokacije ovisno o tome kakav odmor očekuju – adrenalinski, edukativni ili opuštajući.

Turistički radnici pozivaju i građane BiH da i u ovom specifičnom vremenu upoznaju neke od spomenutih destinacija.

Previous Zanimljive činjenice o Danu nezavisnosti SAD-a
Next Ne postoji razlika između nekoga ubijenog u Omarskoj '92. i bilo koga ubijenog u julu '95. u Srebrenici

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Sarajevski planinari iznad Blagaja (FOTO)

  Kratku, ali zahtjevnu Via ferratu Vulin potok iznad Blagaja u subotu je prešlo 17 sarajevskih planinara koji su u organizaciji PSD Energoinvest, uz asistenciju vodiča  Huseina Šabića, Zaima Aljičevića

TURIZAM

Turista u junu za četvrtinu više nego isti mjesec lani

U Bosni i Hercegovini u mjesecu junu 2019. turisti su ostvarili 179.103 posjete, što je više za 17,3% u odnosu na maj 2019. i za 24,6% više u odnosu na

BH RAZGLEDNICA

Zimska čarolija na Bjelašnici

  Po uzoru na sve velike svjetske ski centre koji tokom sezone već tradicionalno nude bogate gastro, ugostiteljske, sportske, rekreativne i zabavne programe svojim gostima. Bjelašnica će ove godine po