Zgrada željezničke stanice na Bistriku

Zgrada željezničke stanice na Bistriku

“Moja generacija ne pamti slike gustog dima ‘Ćire’ što, probijajući se kroz obeharale voćnjake Bistrika, vodi razdragane putnike do okolnih izletišta i puni bistričku pijacu svježim namirnicama iz Istočne Bosne. Vožnja ovom prugom vjerovatno bi i danas bila atraktivna…”

U sarajevskom starogradskom naselju Bistrik nalazi se historijska zgrada nekadašnje željezničke stanice izgrađene 1906. godine. Oni koji se sjećaju čuvenog filma Hajrudina Šibe Krvavca Valter brani Sarajevo iz 1972. godine, pamte sigurno i kadrove snimljene na bistričkoj stanici kada Valter sa suborcima zauzima lokomotivu legendarnog “Ćire”, voza koji je do sredine sedamdesetih na ovu stanicu svakodnevno stizao i koji je mnogima do danas ostao u sjećanju.

Krajem 1872. godine puštena je u saobraćaj prva željeznička pruga u Bosni i Hercegovini, od Banje Luke do Dobrljina, a nakon dolaska Austro-Ugarske počinje intenzivnija gradnja željezničke mreže.

U augustu 1891. godine završena je izgradnja Južne pruge od Metkovića do Sarajeva, nakon čega počinje gradnja Istočne pruge, i to na pravcima Sarajevo – Uvac i Međeđa – Vardište, koja je u saobraćaj puštena u julu 1906. godine. Iste godine izgrađena je željeznička stanica na Bistriku, koja je bila u funkciji do ukidanja Istočne pruge 1973. godine.

VH-Bistricka-stanica-14

Zgrada bivše željezničke stanice na Bistriku, koja je 2006. godine proglašena nacionalnim spomenikom, danas propada.

Viša asistentica na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu dr. sc. Elša Turkušić-Jurić bila je glavni incijator proglašenja zgrade bistričke stanice nacionalnim spomenikom. U tekstu Sjećanje na željezničku stanicu na Bistriku, objavljenom u AGD magazinu za arhitekturu, gradnju i dizajn 2005. godine Turkušić-Jurić piše kako njena “generacija ne pamti slike gustog dima ‘Ćire’ što, probijajući se kroz obeharale voćnjake Bistrika, vodi razdragane putnike do okolnih izletišta i puni bistričku pijacu svježim namirnicama iz Istočne Bosne. Vožnja ovom prugom vjerovatno bi i danas bila atraktivna. Jedini svjedok postojanja nekadašnjeg vremena je Bistrička stanica: Ostala je da čeka ona na kojoj se uvijek čekalo.”

Glavna tema njezinog diplomskog rada na Arhitektonskom fakultetu, kojeg je radila pod mentorstvom prof. dr. Vjekoslave Sanković-Simičić 2002. godine, bila je revitalizacija nekadašnje željezničke stanice na Bistriku. Istraživanjem je otkrila arhitektonske vrijednosti samog objekta, kao i znatan potencijal lokacije (gornji Bistrik).

VH-Bistricka-stanica-18

“Sve su to bili razlozi koji su me naveli da podnesem zahtjev za proglašenjem stanice nacionalnim spomenikom. Predložila sam da stanična zgrada bude pretvorena u lokalni info-kulturni centar, jer okolnom naselju nedostaju takvi sadržaji, zajedno s restoranom i terasom s koje se pruža prekrasan pogled na grad”, kazala je Turkušić Jurić.

Arhitektica iz Sarajeva pojašnjava da se historijska vrijednost stanice veže za pojavu evropske arhitekture, nastanak i razvoj željezničkog saobraćaja u Bosni i Hercegovini i da je zbog svog specifičnog položaja stanica neizostavni dio panorame historijske jezgre i kolektivne memorije Sarajlija. Smatra da je u konktestu arhitektonskih vrijednosti potrebno istaći kompoziciju i proporcije objekta, a posebno veoma bogatu primjenu i obradu fasadnih drvenih elemenata (streha i stubovi trijema).

“Glavni stanični objekt već je decenijama oronuo i trpi razne građevinske intervencije, dok su okolni pomoćni stanični objekti potpuno zapušteni ili čak devastirani. Bilo mi je neobično drago kada je stanica stekla status zaštićenog graditeljskog spomenika. Najviše zato što sam vjerovala da će nakon toga zgrada biti obnovljena, sanirana i na odgovarajući način prilagođena savremenoj javnoj namjeni. Nažalost, ništa se nije promijenilo. Rekla bih da se sve čak i pogoršalo i da je objekt mnogo izgubio na svojoj izvornosti.”VH-Bistricka-stanica-16

Piše: Amina ŠEĆEROVIĆ-KAŞLI

Fotografija: Velija HASANBEGOVIĆ

(Kompletan tekst pročitajte u novom broju magazina STAV, koji je u prodaji)

(Faktor.ba/Magazin STAV/mb)

Previous Na ceremoniji u Pazariću svečanu zakletvu položili pripadnici 16. generacije OSBiH
Next Poslovni uspjeh kompanije Austronet: Proizvodi iz Kozarca na terenu Roland Garrosa

You might also like

HISTORIJA

Dragulj južne Hercegovine džamija Kotezlije Muje

Na putu za Trebinje iz pravca Ljubinja na obronku brda Lipnice, s desne strane puta, samo 2 kilometra prije Popova polja u selu Kotezi stoje ostaci džamije. Narodna tradicija veli

KNJIŽEVNOST

Antun Hangi o pranju, kupanju i još nekim običajima kod Bošnjaka

–Kada naš musliman u jutro ustane, umiva se iz ibrika. Ibrici su posude iz bakra ili mjedi sa použim grlom. U ibricima drže oni vodu za piće, umivanje i uzimanje

NASLIJEĐE

OSVIJETLJENE ZIDINE STAROG GRADA OSTROŽAC

Prije nekoliko dana obasjane su zidine Starog grada Ostrožac. Kao što većina gradova nastoji osvijetliti svoje kulturno blago i učiniti ga privlačnijim za sve veći broj turista, tako ni Cazin