Godišnjica prokopavanja “Tunela spasa”: Probio blokadu Sarajeva i osujetio pad Igmana

Godišnjica prokopavanja “Tunela spasa”: Probio blokadu Sarajeva i osujetio pad Igmana

Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti stradalim građanima ispred Tunela Dobrinja – Butmir danas je obilježena 27. godišnjica od prokopavanja i puštanja u funkciju “Tunela spasa”.

S obzirom na potpunu blokadu grada i nedostatak materijalnih sredstava, civilna zaštita i pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine tokom 1993. godine krenuli su u prokopavanje tunela, a njegov podzemni put, ispod aerodromske piste, povezao je Dobrinju i Butmir, dvije teritorije koje su bile pod kontrolom Armije RBiH.

Time su, kako svjedoci tog vremena kažu, ostvarena dva strateška cilja. Prvi je bio taj da je Sarajevo, koje je bilo pod potpunom opsadom agresorskih snaga, konačno moglo biti snabdjeveno namirnicama, robama i oružjem, a drugi da je osiguran prolazak jedinica iz opkoljenog grada ka Igmanu, koji je bio pod jakim napadima.

Nazim Mahmutović, jedan od organizatora kopanja tunela s butmirske strane, prisjetio se detalja koji su na kraju doveli do spajanja dvije strane tunela, ispod aerodromske piste.

“Raspored je bio takav da dva radnika kopaju krampama s obzirom da je visina bila niska, moralo se 50 posto toga kopati s koljena. Druga dvojica radnika su utovarala materijal, treća dvojka je vozila materijal kolicima na polje, četvrti su pravili kanalice, jer je ogromna voda bila u tunelu, slijevala se sa zidova. I naravno sljedeća dvojica su bili miljevinski rudari koji su pravili podgrade na ono što smo mi uradili”, priča Mahmutović.

Ističe da je jako ponosan što je bio jedan od onih koji su danonoćno kopali tunel, a, kako veli, bilo je najteže kada su došli ispod aerodromske piste, jer nisu imali tranšee. Naglašava da su morali žuriti kako bi osigurali da jedinice izađu iz Sarajeva i osujete pad Igmana.

“U to vrijeme nismo znali njegova značaj, toliko koliko se danas vidi šta je tunel donio. Pet do 12 on je probijen, vojne jedinice su izašle iz Sarajeva i spasile su pad Igmana. Ja sam zadovoljan i ponosan što je tunel tada probijen”, zaključio je Mahmutović.

Hazim Bahtanović, direktor Fonda Memorijala Kantona Sarajevo, istakao je da je prokopavanje “Tunela spasa” značajan datum iz bosanskohercegovačke historije.

“Ono što se desilo na današnji dan je jedan od najznačajnijih datuma u tom periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu. Tunel je pušten u promet tako da se omogućio koliko toliko, ne mogu reći normalan, ali prihvatljiv život za građane Sarajeva. To je jedan aspekt značaja ovog tunela. Počela je hrana ulaziti u grad, pa čak i određena materijalno-tehnička sredstva koja su omogućivala braniocima da rade ono što su radili, to jest da brane porodice, prijatelje, sve građane Sarajeva. Drugi aspekt i značaj ovog objekta jeste taj što je omogućio izlazak određenih jedinica iz Sarajeva iz sastava Prvog korpusa i pridruživanje ostalim jedinicama u odbrani cijele Bosne i Hercegovine”, naglasio je Bahtanović.

Tunel je otvoren 30. jula 1993. godine. Dug je gotovo 800 metara s prosječnom visinom 1,6 metara i širinom od jednog metra.

Prokopavanje je počelo 29. januara 1993. godine i povezuje Dobrinju i Butmir (D-B). Gradili su ga Armija Republike Bosne i Hercegovine i civilna zaštita, a za taj mukotrpni posao s obje strane bilo je angažovano oko 300 ljudi. Radilo se 24 sata u tri smjene. Tunel je prokopan 30. jula 1993. godine.

Tokom više od dvije godine bio je put kojim je dnevno prolazilo više hiljada ljudi, velike količine namirnica, roba i svega potrebnog za preživljavanje stanovnika bosanskohercegovačke prijestolnice u ratnom okruženju.

Slika

Budući da je tunel 1996. godine pretvoren u muzejski kompleks, svakodnevno ga posjećuju brojne turističke grupe.

Izvor: AA

Previous Akcija "Kurbani" u Srebrenici: Od povratnika će biti otkupljeno više od 600 kurbana
Next Milošević, Jović i Kadijević: Crna trojka koja je rasturila Jugoslaviju

You might also like

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

Prije osnivanja Haškog tribunala: Njemački sudovi genocid dokazali u Foči, Doboju, Kotor-Varoši i Osmacima

Njemačka je sudila Novislavu Džajiću, Nikoli Jorgiću, Maksimu Sokoloviću i Đuradu Kušljiću, a oni su se teretili za genocid tokom 1992. godine. Dvije od ukupno četiri presude navedene su i

NAŠI DANI

FBiH: U 2018. godini pozitivan prirodni priraštaj samo u Kantonu Sarajevo

  Federacija Bosne i Hercegovine bilježi negativan prirodni priraštaj za mjesec decembar 2018. Manje novorođenih od umrlih registrovano je u skoro svim kantonima. Izuzetak je samo Zapadnohercegovački. U pomenutom kantonu 

NAŠI DANI

Godišnjica ARBiH obilježena u Zenici (FOTO)

Oružane snage su u proteklom periodu odlučno pokazale i dokazale da su ključan i nezamjenjiv partner građanima i civilnim strukturama Bosne i Hercegovine, poručio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine