Otac ubijenog Hamze Kurtovića: Njemačko državljanstvo za druge nema vrijednost

Otac ubijenog Hamze Kurtovića: Njemačko državljanstvo za druge nema vrijednost

Sin Armina Kurtovića je ubijen u napadu ekstremnih desničara u Hanau u februaru ove godine. Za list Die Welt otac govori o bolnoj potrazi njegove porodice za odgovorima ali i o njihovom najvećem strahu, prenosi DW.

“Prije pet mjeseci je ubijen njegov sin Hamza. Armin Kurtović sjedi u jednom berlinskom kafiću za drvenim sklopivim stolom i gleda na rijeku Spree između Bundestaga i Friedrichstrasse”. Na pitanje da li vjeruje policiji, Kurtović se, piše njemački list Die Welt, samo nasmijao. “Riječ je o podrugljivom smijehu, koje nalikuje šaptanju, pri čemu vrti i trese glavom”.

Njegov sin Hamza Kurtović, kako piše Die Welt, poginuo je u desničarskoekstremističkom napadu 19. februara u Hanau. U napadu je, podjeća list, poginulo još osam osoba na različitim mjestima u gradu. “Svi su bili migrantskog porijekla. Hamza je imao 22 godine, susreo se sa prijateljima u “Arena Bar-u”, četvrti u Hanau”, piše Die Welt.

“Njemačka je nekoliko dana diskutirala o desničarskom ekstremizmu. Onda je došla korona i potisnula sve. Sada se u Njemačkoj ponovo raspravlja. Raspravlja se o tome koliko je rasprostranjen rasizam u društvu, u organima vlasti, u policiji. Armin Kurtović prije svega želi jedno: da se izvuku konsekvence iz napada kako se tako nešto ne bi ponovilo. On je primjer za to kako rasizam uništava život i kako članovi porodica žrtava gube povjerenje u državu i vlast”, piše Die Welt.

Kurtović za njemački list govori o noći kada je njegov sin poginuo. Kćer mu je napisala SMS-poruku u kojoj je stojalo: Bila je pucnjava u gradu. On je nakon toga kontaktirao trojicu svojih sinova, ali su samo dvojica odgovorila. Nakon toga je potrčao u četvrt “Arena Bar” koja je te noći bila mjesto zločina. Kako piše Die Welt stan ove “njemačke porodice, muslimana bosanskih korijena” je samo 500 metara udaljen od te četvrti. 

Kada je došao na lice mjesta, policija je tamo već bila: “’Rekao sam da tražim mog sina’, prisjeća se Armin. Opisao je Hamzu: plav, visok, plavih očiju. ‘Takav čovjek nije bio u kafiću’, navodno je rekao policajac. Kasnije je saznao da je policija njegovog sina opisala kao nekoga ko izgleda orijentalno i južnjački i sa dijelom počupanim obrvama. Na mobitelu traži Hamzinu sliku. ‘Tu je’, kaže on i okreće telefon. ‘Vidite li? Moj sin izgleda kao Šveđanin i ima uske obrve kao njegova mati’. Otac je bijesan. ‘Oni su samo pročitali Hamza Kurtović, arapsko ime i južnjačko prezime i pomislilu su: On je migrant, on mora izgledati južnjački i čupati obrve. Tu se pokazuje rasizam u vlasti’, kaže Hamza”, piše Die Welt.

“Tokom cijelog razgovora Arminu Kurtoviću su suze u očima”. Za Die Welt kaže da govori o Hamzinoj smrti jer želi skrenuti pažnju na ono što je, po njegovom mišljenju, pošlo po zlu. Istrage glavnog tužitelja još uvijek nisu okončane, navodi list. Glasnogovornik tužiteljstva je, na pitanje Die Welta, odgovorio da ne može predvidjeti kada će istraga biti okončana. “No ono što je poznato je primjerice da je počinitelju Tobiasu R. – koji je također ubio svoju majku, a onda i samog sebe – još ranije dijagnosticirana paranoidna šizofrenija. Poznato je da je sa Državnim tužiteljstvom u novembru 2019. godine podijelio svoje teorije i podnio prijavu. Govorio je o “vanjskom neprijatelju” i “delikventnim strancima”, piše list.

Die Welt se u svom članku “Za Hamzu” osvrće i na odnos prema članovima porodica ubijenih i tome da je uopće bio moguć ovakav napad. Kurtović, kako piše list, vidi paralele sa drugim slučajevima – napada na Breitscheidplatzu, NSU, ubistvu premijera Kassela Waltera Luebcke-a. “U svim slučajevima su zakazale vlasti”, kaže on za Die Welt. “Ubijeni su ljudi i niko zbog zakazivanja vlasti nije izveden pred lice pravde”, kaže on dalje.

“Događaji kao ovaj pojačavaju Kurtovićevu pretpostavku da bi bio drugačije tretiran kada bi imao ime koje zvuči njemački. Dokazati to ne može. No ima osjećaj da je građanin druge klase: ‘Ja sam ovdje rođen, ovdje sam išao u školu, ja sam njemački državljanin. Kada će me konačno tako tretirati? Tek kada se budem zvao Schmidt ili Mueller?’ Njegovo nepovjerenje prema policiji proizilazi iz prošlih incidenata. Hamza je, kako kaže, mjesecima prije smrti više od deset puta bio kontroliran da li posjeduje drogu, dva puta su mu pretresli automobil”, piše Die Welt.

Kurtović je za Die Welt rekao da razmišlja da li treba napustiti Njemačku: “’Ponekad me spopadne bijes, pa onda razmišljam o tome da se odreknem njemačkog državljanstva jer ono očito za druge nema vrijednost.’ Samo, on nema drugo državljanstvo”, zaključuje Die Welt.

Previous Otvorena manifestacija 'Odbrana BiH - Igman 2020'
Next Nakon 17 godina u Americi, Mirela se s porodicom vratila kući: Nigdje cvijeće ne miriše kao u našoj Bosni

You might also like

NAŠI LJUDI

Mostarka u Štokholmu: Naša dijaspora voli uljepšavati život vani; Kao stranac nisi dobrodošao

  Iskustva Edite Hadžić o životu u Švedskoj…  Iako je udata za Šveđanina, Edita otvoreno govori o segregaciji stranaca, posebno muslimana. ‘U zadnje vrijeme, pa  ima prilično i diskriminacije. I

NAŠI LJUDI

Prijedorčanin proglašen inžinjerom godine u kompaniji Boeing

Bezbroj je priča o uspješnim Bosancima i Hercegovcima koji su, nakon pakla rata i izbjeglištva, ostvarili zavidne karijere. Najnovija priča dolazi nam iz Seattlea, u saveznoj američkoj državi Washington. Vedad

NAŠI LJUDI

Dva sata za 18-godišnji posao: Sarajlija sa timom postigao kompjutersko dostignuće godine

Sarajlija i profesor u SAD-u Seid Korić prošle je godine oborio svjetski rekord u korištenju superkompjutera, a danas radi na novim tehnološkim dostignućima. Korić trenutno radi u Nacionalnom centru za