Bostan iz Bosanske krajine

Naizgled zapuštena parcela na plodnoj zemlji u okolici Sanskog Mosta krije pravo slatko blago.

Sakrivene u travi i korovu, sa zemlje se ubiru domaće, svježe sanske lubenice.

U poljoprivrednoj zadruzi “Agrisan” u Sanskom Mostu ove godine na parceli od jednog hektara posijali su dinju i bostan.

Kvaliteta je dobra, prinosi solidni kao i cijena, dok je, kažu u Agrisan-u, prodaja ipak značajno manja u odnosu na prošlu godinu.

Iako se na početku pandemije poticala veća sjetva svih kultura, prodaja je upitna, jer je tržište prezasićeno, a kupaca nedostaje.

Slika ima prazan alternativni atribut; njen naziv fajla je 5f53b246970521.02260265_rtvusk190248406.jpg

Radnica Fehrija Rizvanović kaže da su bosatani veliki i beru se po vrućini, nikako ujutro za rose.

-Prinusi će biti u okviru standardnih prinosa, 7-8 tona po jednom dulumu, odnosno 70-80 tona po hektaru – ističe rukovodilac proizvodnje Fehim Hadžiahmetović.

Sanjani su navikli pa redovno dolaze na štand gdje se svježe ubrani plodovi prodaju.

(rtvusk/MiruhBosne)

Previous Bjeloglavi sup Luka poletio u Blagaju
Next Turističku sezonu u Blagaju donekle spasili domaći turisti

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

Med Midhata Hodžića proglašen najboljim na prestižnom sajmu u Tokiju (Foto)

Med pčelara Midhata Mide Hodžića, stanovnika općine Novi Grad Sarajevo osvojio je najviša priznanja na sajmu pčelinjih proizvoda u Tokiju, gdje je po prvi put na jednom ovako prestižnom takmičenju

Ekonomija/Biznis

Sarajevski i Tuzlanski kanton lideri privrednog razvoja FBiH

Kanton Sarajevo i Tuzlanski kanton su uvjerljivo najrazvijeniji kantoni s najjačim privrednicima u Federaciji BiH, pokazuje usporedba pojedinačnih analiza koje su proteklih dana objavljivane na portalu Akta.ba. Apsolutni lider je Sarajevski

MADE IN BOSNIA-387

Skorup-kajmak uskoro prepoznatljiv bosanski brend širom svijeta

  Skorup-kajmak je specifičan proizvod koji se proizvodi, uglavnom autohtonom tehnologijom na brdsko-planinskim područjima. Na području Kraljeva Polja u Han-Pijesku, ova tradicija se i danas čuva i prenosi s koljena