Pedeset godina Preporoda

Pedeset godina Preporoda

Prije 50 godina izašao je prvi broj Islamskih informativnih novina (IIN) Preporod, zvaničnih novina Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini.

Prvi broj Preporoda izašao je iz štampe 14. redžeba, 1390. godine po Hidžri, odnosno 15. septembra, 1970. godine. List je izašao kao glasilo Udruženja ilmijje za SR BiH, a cijena mu je bila 1 N.D. (jedan novi dinar).

Prvi broj je, zajedno sa prilogom “Tebi, mladiću, i tebi, djevojko”, odštampan je na 12 novinskih strana, u crno-bijelom otisku, sa dvobojnom (zelena) varijantom na naslovnoj i zadnjoj stranici. Odštampan je u deset hiljada primjeraka, a tiraž je prevezen taksijem do redakcije, gdje je raspoređivan, adresiran i slat na adrese tadašnjih odbora Islamske zajednice.

Preporod ima reputaciju jednog od najznačajnijih printanih medija u Bosni i Hercegovini, a s provjerenim informacijama, člancima i analizama već 50 godina promovira univerzalne vrijednosti. Njegovo ime ukazuje na cilj i svrhu: kontinuiranim progresom učiniti boljim pojedinca i društvo shodno zahtjevima vremena i kur'anskom porukom koja je moto Preporoda i nalazi se kao dio loga na njegovoj naslovnici: “Allah neće izmijeniti stanje jednog naroda dok taj narod ne promijeni sebe.“

– Danas, na 50-tu godišnjicu od izlaska iz štampe prvog broja Preporoda, uredništvo, članovi redakcije i saradnici ove novine i dalje stoje čvrsto uz moto po kojem je promjena nabolje moguća samo ako i sam nastojiš svijet učiniti boljim. U tome je i zalog za nadu da će to zavrijediti Božiju pomoć. Preporod je zato uvijek bio u misiji poboljšanja. Media centar Islamske zajednice, sadašnji izdavač IIN  Preporod, je ponosan što u lepezi svojih medijskih platformi ima ovako značajan medij i zahvaljuje  svim pojedincima koji su svojim entuzijazmom i zalaganjem doprinijeli polustoljetnom kontinuitetu izlaženja Preporoda – izjavio je za Agenciju MINA direktor Media centra Amir Sakić.

Posebnu zahvalu uputio je Udruženju Ilmije u čijem je okrilju ponikao Preporod i Rijasetu IZ čija je nesebična podrška omogućila Preporodu da prebrodi brojne izazove s kojima se suočavao.

Glavna urednica Preporoda Senada Tahirović izjavila je kako je pola stoljeća za Preporod pravi zlatni jubilej, ne samo za njegovu redakciju i Media centar IZ u BiH, nego za Islamsku zajednicu i bosanskohercegovačko društvo u cjelini.

– S obzirom na izazove s kojima se suočavaju štampani mediji u cijelom svijetu, i na činjenicu da oni danas nemaju ulogu kakvu su imali ranije, ponosni smo što smo od onih koji i dalje imaju perspektivu i koji nastavljaju objavljivati kvalitetan sadržaj – kazala je Tahirović.

U izjavi za Agenciju MINA podsjetila je da Preporod već 50 godina ima vjernu čitalačku publiku na svim kontinentima i da je dostupan u štampanom i u digitalnom izdanju.

– Ne odustajemo od unaprjeđenja sadržaja, niti od unaprjeđenja forme kojom taj sadržaj činimo dostupnijim i prijemčivijim, jer ustvari , ne odustajemo od uvjerenja da svakoga zanimaju ozbiljne teme i jer u skladu s našom misijom vjerujemo da je znanje i istinita informacija svačije pravo, a ne privilegija odabranih. Ponosni smo na naše prethodnike, uvažavamo njihov rad i ono što smo od njih naslijedili. Također smo izuzetno ponosni i na današnju malobrojnu, ali vrijednu redakciju koja s velikim entuzijazmom i energijom kreira Preporod, uz poštivanje principa profesije i, dakako, poštivanje principa naše i misije Islamske zajednice – dodala je Tahirović.

Od osnivanja, Preporod promovira nezavisno mišljenje i novinarstvo, za Preporod pišu i govore najveća domaća i svjetska imena iz različitih naučnih i kulturnih oblasti bez obzira na vjerska i politička uvjerenja i riječ je o novinama koje su zadržale princip borbe protiv uskih i zatvorenih vjerskih, nacionalnih i ideoloških okvira.

Posebno bogatstvo Preporoda jeste što predstavlja svojevrsnu enciklopediju tradicije, baštine, kulture i povijesti koja stoljećima egzistira na ovim područjima i gotovo je nemoguće baviti se bilo kakvim istraživanjem islamske misli, ali i višestoljetne tradicije ovog prostora, bez konsultiranja Preporoda kao izvora koji se danas citira u svim važnijim naučnim radovima i publikacijama. Također, Preporod je medij koji nikada nije prekinuo direktnu vezu s narodom čija mišljenja cijeni i artikulira kroz različite novinarske forme.

Danas Preporod uglavnom izlazi na 64 novinske stranice u full-coloru, ima iznimno posjećen web-portal i Facebook stranicu, a do sada je odštampan u milionima primjeraka.

Ovaj značajan jubilej Preporoda će do kraja 2020. godine biti obilježen prigodnim sadržajima, a svečana akademija, tematska izložba i međunarodna konferencija povodom 50. godišnjice bit će organizirane u saradnji sa drugim institucijama Islamske zajednice na način primjeren vanrednim okolnostima s kojima se suočavamo.

Također, za vjerne čitaoce i pretplatnike Preporoda pripremljeni su prigodni pokloni, a svim ljubiteljima lijepog i korisnog štiva biće ponuđena i dva posebna izdanja. 

Previous Novi dom za Nenada Lozančića, demobilisanog borca iz Tešnja
Next Dodikova posjeta Zagrebu nema veze sa Predsjedništvom; Nikad neće biti ostvareno ono što su Milošević i Tuđman u Karađorđevu zamislili

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Velika sniženja i nova izdanja: U Sarajevu otvoren 11. Zimski salon knjige

Ovogodišnji 11. Zimski salon knjige, kojeg organizira Trgovačko-knjižarsko društvo “Šahinpašić”, otvoren je u prostorijama galerije Collegium Artisticum u Sarajevu i, kao i prethodnih godina, nudi pregršt novih izdanja i sniženja

NAŠI LJUDI

„Golden Camera Awards“: Prestižna filmska nagrada ponovo u rukama Edina Hasanovića

U Hamburgu je u subotu 4. marta 2017. održana jedna od najznačajnijih evropskih filmskih smotri „Golden Camera Awards“, na kojoj su dodijeljene prestižne nagrade za filmska ostvarenja u protekloj godini.

KULTURA I UMJETNOST

‘Ad modum bosnensis’ – bosanski stil (u umjetnosti) srednjovjekovne Bosne

Bosansko srednjovjekovlje je obilježeno specifičnim kulturno-historijskim tokovima sa trajno prisutnim tradicionalnim elementima protkanim stranim utjecajima. O specifičnostima u kulturnim tokovima, posebice u umjetnosti, u domenu umjetničke obrade metala kao jednoj