Zbog zločina počinjenih u septembru ‘92. na Sokocu danas uhapšeno 9 osoba

Zbog zločina počinjenih u septembru ‘92. na Sokocu danas uhapšeno 9 osoba

U koordiniranoj akciji na terenu, postupajući po nalogu tužioca iz Posebnog odjela za ratne zločine, policijski službenici SIPA-e, u ranim jutarnjim satima, na području općine Sokolac, locirali su, identifikovali i lišili slobode ukupno 7 osumnjičenih osoba.

Putem međunarodnih pravnih mehanizama, bit će zatraženo izručenje jednog od osumnjičenih koji se nalazi u prekookeanskim zemljama.

Osumnjičeni koji su pod istragom, terete se za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu i nekadašnji su visoki zvaničnici Kriznog štaba Sokolac, vojske i policije, kao i direktni izvršioci ubistva civila bošnjačke nacionalnosti iz sela Novoseoci, općina Sokolac, 1992. godine.

Radi se o zločinu počinjenom dana 21/22. septembra 1992. godine, kada su pripadnici VRS-a izvršili napad na navedeno selo, te odvajanje muškaraca od žena i djece. Muškarci su nakon toga vojnim kamionima transportovani na lokaciju smetljišta na Ivan Polju, gdje su brutalno ubijeni pucanjem iz vatrenog oružja te zakopani na deponiji, dok su žene i djeca protjerani i transportovani na teritoriju Sarajeva.

Među ubijenim osobama bilo je i maloljetnih dječaka, kao i jedna žena koja je ubijena prilikom napada na selo. Najmlađa žrtva imala je 14, a najstarija 82 godine.

Sve žrtve, osim posmrtnih ostataka jednog ubijenog civila, otkrivene su, ekshumirane i identifikovane nakon rata, te je u posmrtnim ostacima pronađeno čak 178 rana od metaka iz vatrenog oružja.

Nakon počinjenog zločina minirana je i srušena džamija u Novoseocima, a ostaci džamije odvezeni su na smetljište i bačeni preko tijela ubijenih.

Ovim predmetom, kao osumnjičeni, obuhvaćen je i Radislav Krstić, osuđen u MKSJ-u zbog genocida u Srebrenici, koji je 1992. godine bio komandant 2. romanijske motorizovane brigade VRS-a, koji će biti ispitan u saradnji sa organima MRMKS-a i Poljske, gdje izdržava kaznu zatvora.

Postupajući tužilac ispitat će osumnjičene, nakon čega će donijeti odluku o daljim aktivnostima u ovom predmetu.

Jutrošnja akcija, realizovana po nalogu Posebnog odjela za ratne zločine, odnosi se na osumnjičene:

1.      Tupajić Milan, rođen 1954. godine, Knežina, Sokolac, nekadašnji predsjednik Kriznog štaba Sokolac

2.      Obradović Radomir, zv. ”Dragan”, rođen 1950. Krševi, Sokolac, nekadašnji komandir SJB Sokolac

3.      Krstić Radislav, rođen 1948. godine, Nedjeljišta, Vlasenica, nekadašnji komandant 2. romanijske motorizovane brigade VRS-a *nalazi se na izdržavanju kazne u Poljskoj

4.     K.N., rođen 1954. godine, pripadnik čete Vojne policije 2. rmtbr, boravi u Kanadi, bit će zatraženo izručenje

5.      Gašević Miladin, zv. ”Ćirko”, rođen 1961. godine, Vidrići, Sokolac, zamjenik komandira Izviđačke čete 2. rmtbr

6.      Kezunović Momir, rođen 1957. godine, Vidrići, Sokolac, pripadnik Izviđačke čete 2. rmtbr

7.      Kezunović Branislav, zv. “Miki”, rođen 1959. godine, Vidrići, Sokolac, pripadnik Izviđačke čete 2. rmtbr

8.      Gašević Željko, rođen 1968., Sokolac, pripadnik Izviđačke čete 2. rmtbr

9.      Šuka Jadranko, rođen 1957. godine, Sokolac, pripadnik Izviđačke čete 2. rmtbr

Postupajući po nalogu tužioca Posebnog odjela za ratne zločine policijski službenici SIPA-e u nastavku akcije lišili su slobode još dva lica:

– Pajić Momčila, rođenog 1955. godine, nekadašnji komandir Vojne policije 2. rmtbr 

– Gordić Aleksu, rođenog 1968. godine, zamjenika komandira Vojne policije 2. rmtbr

Osumnjičeni Pajić lišen je slobode nakon ispitivanja u tužilaštvu, a osumnjičeni Gordić lišen je slobode na Sokocu.

Tužilaštvo BiH je u realizovanju današnje operacije ostvarilo značajnu saradnju sa SIPA-om, OSA-om BiH i Graničnom policijom Bosne i Hercegovine.

O motivu za rušenje džamija…

Najpoznatije ime među uhapšenima je Milan Tupajić, ratni predsjednik opštine Sokolac i Kriznog štaba Srpske demokratske stranke. O njegovoj brutalnosti svjedoče dokumenti koje iz arhive SENSE Centra za tranzicionu pravdu u Puli o rušenju kulturno-istorijskog nasljeđa. U toj dokumentaciji, između ostalog, navodi se nevjerovatni Tupajićev iskaz dat pred Haškim tribunalom. U iskazu je on izjavio: „Kod Srba postoji vjerovanje da gdje nema džamija nema ni muslimanskog naroda i njihovim rušenjem će biti praktično uništen njihov motiv za povratak u ta sela.”

-Ostaci tijela ubijenih Bošnjaka ovog sela pronađeni su 8. septembra 2000. godine, čime je okončana osmogodišnja potraga porodica žrtava, i uništene nade da bi neko od nestalih još mogao biti živ. Četrdeset pet tijela je pronađeno na opštinskoj deponiji Ivan Polje od 5. do 8. septembra 2000. godine.

U septembru 2000. godine, majka Munira Selmanović pronašla je tijelo svoga sina. Ona je svjedočila je u Hagu protiv monstruma Radovana Karadžića, koji ju je upitao “Koliko je metaka ispalo iz kostiju?”

– Sedam. Toliko sam prebrojala. Sedam! – kazala je tada Munira zadnjim atomima snage – podsjećaju mediji.

Previous „Septembarski dani slobode“ - Bosanska Krupa obilježava 25. godišnjicu oslobođenja
Next Bosna i Hercegovina je kao velika krošnja koja uvijek daje i hrani. I prašta što joj lome grane i bacaju pritke da obore njene plodove

You might also like

NAŠI DANI

Egipatski ministar vanjskih poslova kritikuje dokument izraelskih obavještajaca u kojem se predlaže preseljenje stanovnika Gaze u Egipat

Egipatski ministar vanjskih poslova rekao je u četvrtak za CNN da je dokument izraelskog ministarstva obavještajnih službi koji je procurio u kojem se predlaže preseljenje miliona Palestinaca na Sinajsko poluostrvo

BH RAZGLEDNICA

Predstavljena aplikacija za prijavu ilegalnih aktivnosti u šumarstvu u KS i ZDK

Aplikacija “Čuvajmo šume” za prijavu ilegalnih aktivnosti u šumarstvu u Kantonu Sarajevo i Zeničko-dobojskom kantonu predstavljena je danas u Sarajevu. Na prezentaciji je istaknuto da aplikacija, koja će biti dostupna

NAŠI DANI

Počinje sanacija Velike aleje na Ilidži

Vlada Kantona Sarajevo preko Direkcije za puteve Kantona Sarajevo, na osnovu postojećeg Okvirnog sporazuma o uslovima i načinu izvođenja radova održavanja puteva sa KJKP “Rad”, dala je nalog za početak