Sarajevo: U Vijećnici obilježena 103. godišnjica rođenja Maka Dizdara

Sarajevo: U Vijećnici obilježena 103. godišnjica rođenja Maka Dizdara

U sarajevskoj Vijećnici danas je obilježena 103. godišnjica rođenja Maka Dizdara.

Prisutni su mogli čuti Partituru za gudački kvartet “Kameni spavač” Vlade Miloševića u izvedbi Gudačkog kvarteta SA Sinfoniette i recital poezije Maka Dizdara.

Mehmedalija Mak Dizdar, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika ali i patriota ove zemlje rođen je na današnji dan prije 103. godine u Stocu. U svom rodnom gradu završio je osnovnu školu, nakon čega je otišao u Sarajevo, gdje je živio sve do smrti 14. jula 1971. godine.

Pjesnik čija se djela Kameni spavač i Modra rijeka ubrajaju u najznačajnije bosanskohercegovačke zbirke prošlog stoljeća, bio je jedan od umjetnika koji su pokušali sastaviti sliku jednog svijeta koji je nekada davno bivao na ovim prostorima, a kojeg više nema.

Njegove riječi, zbirke i poeme dokaz su nevjerovatne stvaralačke energije, koju je nadopunjavao neumornim društvenim i javnim radom.

Po dolasku u Sarajevo ovaj pjesnik je pisao za novine i časopis Gajret, nakon čega je u ilegali proveo dio Drugog svjetskog rata kao član Narodnooslobodilačkog pokreta.

Sve to dovelo ga je do pozicije urednika lista Oslobođenje, koju je je uskoro zamijenio profesionalnom karijerom književnika i uredničkom pozicijom u listu Život.

Dalji tok njegovog života doveo ga je do osnivanja Seljačke knjige, izdavačke kuće čiji zadatak je bio prosvjećivanje širokih narodnih masa, a uskoro će njegova “kuća” prerasti u Narodnu prosvjetu.

Foto Fena

Mak je u godini svoje smrti objavio poetsku zbirku Modra rijeka, koja je sadržala istoimenu pjesmu čime se istinski proslavio kao pjesnik, a ovu pjesmu europska kritika imenovala je “europskom pjesmom”. Druga važna zbirka u njegovom umjetničkom opusu bila je svakako zbirka Kameni spavač, kojom je težio da, kroz historijsku vizuru srednjovjekovnog čovjeka, arhaičnim jezikom i jezikom epitafa, probudi spavača pod stećkom u našim mislima.

Pjesnika koji je Bosnu definirao stećcima i tezom da je ova zemlja prkosna od sna, koji je sanjao o pravdi i radio pravdu, nagradio je sarajevski bend Indexi, snimajući pjesmu, a kasnije i album pod nazivom Modra rijeka, čime je dodatno zacementiran status Dizdara kao autentičnog bosanskohercegovačkog pjesnika.

Organizatori obilježavanja događaja bili su Fondacija “Mak Dizdar” i BZK “Preporod”, a pokrovitelji Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo te Grad Sarajevo i gradonačelnik grada Sarajeva Abdulah Skaka.

Previous 'Ako političarima iz probosanskog korpusa međusobna borba za vlast bude bitnija od države, onda bi separatistički apetiti mogli porasti'
Next Na Bjelašnici volonteri posadili 1.000 sadnica bijelog bora

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Bosanska pjesma sevdalinka u Tuzli i Sarajevu

U Bosanskom kulturnom centru u Tuzli 29. i 30. novembra održane su takmičarska i reviljalna večer 15. Festivala sevdalinke ”Sevdalinko u srcu te nosim”. Ovim događajima završena je manifestacija Mjesec

KULTURA I UMJETNOST

I to je moguće: Tokom rata ukradene slike iz Bosne, Srbija proglasila svojim nacionalnim dobrom

Centar protiv krijumčarenja umjetnina (CPKU) iz Tuzle objavio je bazu podataka o ukradenim umjetninama iz Bosne i Hercegovine. Na tom spisku se nalazi 109 djela među kojim su četiri slike

KULTURA I UMJETNOST

Prof. dr. Jasmina Talam imenovana za dopisnu članicu K. Gustav Adolfs akademije švedske narodne kulture

Glavni odbor Kungl. Gustav Adolfs Akademien för svensk folkkultur (Royal Gustavus Adolphus Academy of Swedish Folk Culture) imenovao je prof. dr. Jasminu Talam za dopisnu članicu. Kungl. Gustav Adolfs Akademien