Bosanski jezik i Vukov rječnik

Bosanski jezik i Vukov rječnik

Bosanski jezik rasprostranjen je i van granica Bosne i Hercegovine.

Bosanski jezik, iako preimenovan u jednom historijskom momentu, čak pod izvornim imenom zabranjivan i u samoj Bosni, u osnovi bio je i ostao jezik Bosne i bosanskog čovjeka – kojim se uglavnom služe i naši susjedi.

Kada je riječ o istočnom susjedstvu, zaseban srpski jezik postojao je tokom srednjeg vijeka. Tako se isti spominje u djelima nekih pisaca uporedo s bosanskim, bugarskim… Jezik Beograđana 17. vijeka putopisac Evlija Čelebija naziva srpskim te kazuje ‘premda su blizu bošnjačkog i bugarskog vilajeta, oni imaju ipak svoj zaseban nepravilan način govora‘.

Vukova reforma

Učeni franjevac Antun Knežević na sljedeći način opisao je promjenu naziva bosanskog jezika koja se desila u njegovo vrijeme (19. vijek).

…Mi se ponosimo time, da je upravo naš jezik, a iz naše otadžbine uzet za osnovu književnog jezika naših komšija Srba i Hrvata. Glasoviti jezikoslovci Vuk Karadžić, Daničić, pa Ljudevit Gaj prenijeli su naš lijepi jezik u književnost obaju rečenih naroda, te ga prozvaše kako su oni hotjeli jedni srpskim a drugi hrvatskim, a o nama nigdje ni spomena.

Mi sigurno imamo prava dičiti se, što se našim jezikom služe danas u književnosti naši prijatelji Jovo i Ivo, a to će nam bar svak priznati. Ali mi nikako ne razumijemo, zašto naziv, što su ga oni našem jeziku po svojoj volji, a bez našeg pitanja dali, sada nama po što po to hoće da nametnu, pa nam čak brane, da mi u našoj vlastitoj kući svoj jezik označujemo imenom našeg naroda.

To je slično, kad bi našem djetetu neko drugi po svojoj volji ime nadio. Tako postupanje i taj zahtjev mi ne odobravamo i nijesmo nikako kail – čudio se Knežević.

Književnik iz Srbije Svetislav Basara u jednoj nedavnoj kolumni za AJB osvrnuo se i na jezik u Srbiji, a u kontekstu historije, odnosno „ozakonjenju“ alternativne historije i mitologije.

-To je komplikovana priča. Problem je što je srpska istorija započeta s gomilom izmišljotina i čistih fikcija o zlatnoj mitološkoj prošlosti, o srednjovekovnom srpskom carstvu, koja je bila proizvod romantičarskih iluzija. Druga nikakva nije mogla ni biti napisana, jer je Vukova reforma učinila dokumentaciju od prije 400 ili 500 godina potpuno nečitkom i onda je sve krenulo od jedne fikcije u koju su upumpavani neki lažni mitovi. To je jedan psihički entitet koji lebdi u Srbiji od početka 19. veka do danas – navodi Basara.

Vuk Stefanović Karadžić napisao je 1818. prvi rječnik u Srbiji pod nazivom ‘Srpski rječnik’. Vuk je koristio ijekavicu, dok je ekavski izgovor uveden tek nakon njegove smrti.

‘…A ovu sam knjigu samo pisao Ercegovačkim’ – napominje autor u uvodnom dijelu svoga rječnika o narječju kojim piše.

Pomenuti rječnik je znatno kasnije napisan od prvog bosanskog rječnika, koji je 1631. godine sastavio Muhammed Hevai Uskufi.

Pročitajte još

Previous Sanel Babić, Bosanac koji šalje robote na Mars
Next Upisne kvote Tehničkog fakulteta u Bihaću redovno ispunjene (Video)

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Muhamed Hajdarević : Pisati bosančicom bosanski, barem meni, vrhunac je akademskog nacionalnog ponosa !

  Bosančica je pismo Bosne koju su koristile sve tri naše religijske zajednice i ona je zajedničko dobro naroda Bosne i Hercegovine. Stoga, ovo pismo ima više prava, da tako

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

U Bošnjačkom institutu održan Međunarodni naučni simpozij na temu „Bošnjaci u emigraciji: Adil Zulfikarpašić i nacionalno-politički vidokrug časopisa Bosanski Pogledi“

Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića bio je organizator Međunarodnog simpozija na temu „Bošnjaci u emigraciji: Adil Zulfikarpašić i nacionalno-politički vidokrug časopisa Bosanski Pogledi“ koji je održan jučer, 19. decembra 2023. godine. Simpozij je otvorila v. d. direktorica

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Sutra promocija knjige “Politička djelatnost dr. Mehmeda Spahe”

  Sutra, u nedelju 24.12.2017. god. u 18:15 sati bit će održana promocija prve knjige mr. sci. Enesa ef. Omerovića pod naslovom  “Politička djelatnost dr. Mehmeda Spahe (1906.-1939.) – Bošnjaci