Napadi na Bosnu i Hercegovinu – „Hrvatska i Srbija ugrožavaju mir“

Napadi na Bosnu i Hercegovinu – „Hrvatska i Srbija ugrožavaju mir“

Bivši visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schwarz-Schilling oštro je kritikovao odnos Srbije i Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, kao i njihove satelite na terenu – stranke SNSD i HDZ te lidere istih.

Intervju je vodila Marion Kraske, šefica ureda Fondacije Heinrich Böll u Sarajevu.

25. godišnjica potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma prilika je za niz nacionalističkih aktera u regiji da formuliraju napade na državni ustav Bosne i Hercegovine (BiH). Kako vi ovo vidite?

-Nažalost, nacionalisti koriste svaku političku priliku, poput 25. godišnjice Daytonskog sporazuma, namećući svoje nacionalističke i secesionističke parole. Nažalost, ovo je današnje stanje u Bosni i najgore je što su se svi navikli; i Bosanci i međunarodna zajednica (IC). Prije petnaest godina takvo što ne bi bilo tolerisano. Danas to bilježimo i to je tako. Samo se pitam koliko dugo?

Čini se da su Milorad Dodik, srpski predstavnik u bosanskom državnom predsjedništvu, i Dragan Čović, šef nacionalističke stranke HDZ BiH, sklopili pakt o udruživanju snaga za secesiju s jedne strane i jedinstvo njihovih etničkih grupa s druge strane. Oba su pokušaja koji su u suprotnosti sa trenutnim Daytonskim ustavom i doveli bi do raspada zemlje. Koji je plan?

Ništa od toga nije novo. Ovo je odavno problem. Plan je stvoriti treći entitet – to je ono što Hrvati žele – dok Srbi žele odvojiti Republiku srpsku od Bosne i Hercegovine. Ali oni dobro znaju da je i jedno i drugo nemoguće. Ipak, oni nastavljaju igrati svoju igru zajedno, s ciljem stvaranja zabrinutosti i straha među ljudima, kako bi zadržali svoju moć i manipulisali izborima. Pritom ispituju strpljenje međunarodne zajednice, jer je sve što rade protivno važećem zakonu.

Koliko su ove politike opasne za multietničko lice Bosne kao kontra model politici etnički čistih teritorija koje su dovele do ozbiljnih zločina poput genocida u Srebrenici?

Ova politika, zajedno s propagandom i porukama mržnje, zaista je vrlo opasna. Predstavljaju trajnu prijetnju miru u regiji. Kad se stalno suočava s porukama mržnje, secesionističkim i nacionalističkim parolama sa svih strana, to jasno tjera mnoge u politički ekstremizam, gdje više nema govora o suživotu u multietničkoj državi. Tada zavlada mržnja; a to je vrlo opasno.

U takvom okruženju zaista morate imati snažan karakter da biste pronašli istinu i ispravan stav. Vidite koliko je važno imati poštene političare na rukovodećim pozicijama.

Stranka Milorada Dodika, SNSD, i stranka Dragana Čovića, HDZ BiH, postavile su ultimatum za reformu Bosne. Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko već je odgovorio rekavši da ne postoji odstupanje od trenutnog plana za BiH. Je li to dovoljno za smirivanje napadača?

Ne samo da je Inzko upozorio na tako opasan razvoj događaja.

Kvinta, američki ambasador Nelson, zemlje PIC-a, jasno su stavili do znanja da Daytonski sporazum ne smije biti narušen, ali to očito nije dovoljno.

Sve dok međunarodna zajednica ne uspije poduzeti jače mjere, HDZ i SNSD postajat će sve drskiji. Vjerujem da moramo reagovati snažnije, a ne samo ostavljati upozorenja. Potrebna je samo odgovarajuća politička volja. Mislim da će se to uskoro dogoditi.

Agenda SNSD-a i HDZ-a BiH podsjeća na ekstremističku politiku devedesetih, kada su hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i njegov srpski kolega Slobodan Milošević podijelili Bosnu između sebe na sastanku u Karađorđevu. Vidite li ovdje historijski kontinuitet?

Da naravno. Srbija nikada nije napustila svoje težnje za Velikom Srbijom. Kao ni Hrvatska. Obje susjedne države ponašaju se kao da je Bosna njihova kolonija. Nevjerovatno je kako zaobilaze i ignoririšu bosanske državne institucije. HDZ BiH i SNSD ponašaju se onako kako rade jer se u svojim programima osjećaju podržani od strane Srbije i Hrvatske.

Srbija se trenutno miješa u različita mjesta u regionu, uključujući nedavne izbore u Crnoj Gori. Postoje li još neki velikosrpski ciljevi koje Beograd sledi?

Naravno. Ovaj plan je aktualan i danas i svi marljivo rade na njemu. Predsjednik Srbije Aleksander Vučić, Dodik, pravoslavna crkva – sve ih u tome podržava Rusija. Posljedica su nemiri i nestabilnost na Balkanu. Hrvatska i Srbija svojim agendama ugrožavaju trajni mir.

Bilo je nekoliko nedavnih sastanaka koji su pokazali negativan utjecaj Hrvatske na trenutni mirovni poredak na Balkanu (poput sastanka predsjednika Milanovića s Miloradom Dodikom). Kako to da se najmlađa država članica EU miješa u unutrašnje stvari druge države, očito veličajući vlastite zločine iz prošlosti (zločinačka para-država Herceg-Bosna u svrhu stvaranja Velike Hrvatske), a ne kritički se suprotstavljajući tome?

To uvijek ovisi o prirodi vodeće političke strukture u zemlji. HDZ u Hrvatskoj odlučuje o politici zemlje i, kao i u doba bivšeg predsjednika Tuđmana, nacionalistički je i sve samo ne prijateljski prema Bosni. Ovdje možemo uočiti interakciju između dva HDZ-a, što se prilično negativno odražava na Bosnu i Hercegovinu. Oni se međusobno podržavaju i uvijaju u destruktivnu politiku prema BiH. Hrvatski predsjednik Milanović socijaldemokrata je, ali kad pročitate njegove izjave, stječe se dojam da se kandidira za predsjednika HDZ-a. Sjetite se samo vremena kada je Stjepan Mesić bio predsjednik Hrvatske. U to vrijeme takva situacija bila je nezamisliva.

U nedavnom govoru u Bundestagu, njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas istaknuo je da ratni zločini ne smiju proći nekažnjeno i da se njemačko predsjedništvo EU zalaže za uvođenje režima sankcija za ljudska prava. Istovremeno, u Hrvatskoj, najmlađoj članici EU, svjedoci smo veličanja zločinačke para-države Herceg-Bosne uspostavljene tokom bosanskog rata, koja je imala za cilj ubijanje ili protjerivanje svih nehrvata iz Bosne, tačnije , Hercegovini. Minuta šutnje održana je u Hrvatskom saboru i u katoličkim crkvama kada je ratni zločinac oduzeo život u sudnici Haškog suda. Kako ovdje pristupiti kritičkom pregledu historije? Da li bi Njemačka mogla igrati ulogu podrške, gdje je suočavanje s Holokaustom također postavilo važan temelj za razvoj demokratske reforme?

Ovo je teško pitanje. Ne samo da nedavna historija nije podvrgnuta nikakvom pregledu u bivšoj Jugoslaviji, već su i događaji od nekoliko stotina godina unazad u historiji zadržali svoj nepomirljivi karakter do danas. Međutim, optimističan sam da bi Njemačka mogla biti pokretačka snaga ove ponovne procjene zbog svoje povijesti i iskustva.

Ali s tim u vezi postoje dobre vijesti: saglasnost cijele EU o neophodnom ustavnom mehanizmu bio je, kako je rekao Manfred Weber, predsjednik Evropske narodne stranke (EPP), povijesni korak za EU. U slučaju kršenja vladavine zakona ili osnovnih demokratskih vrijednosti, sredstva EU treba uskratiti. Najmlađa članica EU, Hrvatska, sada mora dvaput razmisliti hoće li nastaviti slaviti osuđene ratne zločince i podržavati nedemokratske procese.

Zemlje zapadnog Balkana koje teže pridruživanju EU morat će biti opreznije u budućnosti. U svom uvodnom govoru na nedavnoj Konferenciji o mladima, migracijama i demografskim izazovima na zapadnom Balkanu, ministar vanjskih poslova Maas, misleći na Bosnu i Hercegovinu, rekao je ne bez razloga: “U zemlji koja teži članstvu u EU, jednostavno ne može biti mjesta za nacionaliste mamac, poricanje ratnih zločina ili veličanje ratnih zločinaca. “

Pogledajte najnoviji izvještaj visokog predstavnika pri UN-u od 5. novembra. Ondje se visoki predstavnik Valentin Inzko obraća važnosti upravo ove teme za Bosnu i Hercegovinu. Činjenica da nacionalistički lideri i dalje negiraju ratne zločine, veličaju osuđene ratne zločince, pa čak i organiziraju komemoracije koje sponzorira država – primjer je osnivač SDS-a i osuđeni ratni zločinac Momčilo Krajišnik – ne doprinosi pomirenju, već povećanju mržnje. Inzko s pravom kaže da se empatija i suosjećanje za patnju i gubitak druge ignoriraju. To prkosi evropskim i globalnim standardima čovječanstva.

Nadam se da će ova odluka EU konačno imati utjecaja na napredak u ovom smjeru širom Balkana. Krajnje je vrijeme da se u BiH uvede zakon protiv poricanja genocida i veličanja ratnih zločinaca. U tom kontekstu, želio bih još jednom citirati ministra vanjskih poslova Maasa: ‘Hajde da konačno pokopamo duhove prošlosti’.

Jesu li Brisel i Berlin dovoljno svjesni opasnosti srpske i hrvatske agende u pogledu Bosne i trenutnog plana trajnog mira? Iznad svega, šta bi trebalo da preduzme EU da bi sprečila eskalaciju i nove – možda i vojne – sukobe u regionu?

Mogu reći da Berlin to prepoznaje, dok u slučaju Brisela nisam toliko siguran. Međunarodna zajednica mora biti više uključena. Sjedinjene Države, sa ambasadorom Ericom Nelsonom, dobro su zastupljene u Bosni. Ako Jo Biden postane predsjednik, sigurno će biti još bolje. Zaboravlja se da je OHR još uvijek tu, što neki ne vole, ali to je institucija koja bi mnogim postojećim problemima u provedbi Daytonskog sporazuma mogla riješiti pravnim sredstvima. Ponavljam: nedostaje političke volje !!

Bosna je jednostavno gurnuta u ćošak i bilo je samo polovičnih pokušaja da se prvo riješe drugi problemi na Balkanu, a zatim se u nekom trenutku vrate bosanskim problemima. Ovo je pogrešan put! Jesmo li zaboravili strašni rat u Bosni ?! Sve dok Bosna i Hercegovina nije u fokusu, nacionalističke i separatističke snage tamo čine toliko štete da će to biti vrlo teško ispraviti.

Ne smije se zanemariti da su se i druge supersile, poput Kine, Rusije ili Turske, već osjećale ugodno na Balkanu. Šta EU čeka? OHR? Potrebne su zajedničke akcije EU i Sjedinjenih Država, preusmjeravanje i jačanje OHR-a, kao i jače mjere protiv bilo kakvih kršenja i kršenja Daytonskog sporazuma. Postoji toliko mnogo načina da se zaustave nacionalisti i separatisti u BiH. Samo to trebaš željeti. Ne možete više čekati, Bosni i Hercegovini je sada potrebna pomoć !!

Šta biste poželjeli od njemačke vanjske politike?

Više inicijative i fokus na Bosni.

I mogu vam reći, optimističan sam u vezi s tim.

Previous Povećan izvoz čokoladnih proizvoda iz naše zemlje
Next Hasić i Demirović, nove uzdanice Zmajeva: Poziv u reprezentaciju ostvarenje sna

You might also like

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

Brammertz: Presude u Hagu su najbolji odgovor onima koji poriču genocid u Srebrenici

Glavni tužitelj Haškog tribunala Serge Brammertz, koji boravi u Bosni i Hercegovini u okviru priprema za redovni šestomjesečni izvještaj Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (VS UN) o ostvarenom napretku, u razgovoru

INTERVJU

Ahmet Sejdić: Najlakše je svjedočiti istinu. Neki od svjedoka Tužilaštva apsolutno osvijetlili moju sliku

Posljednjeg dana januara objavljeno je da je Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine pravosnažno oslobodilo svih optužbi Tužilaštva BiH Ahmeta Sejdića, bivšeg komandanta Prve višegradske brigade Armije RBiH (ARBiH) i

INTERVJU

Ganić: Ova država ima od Kulina bana državnost

Ima puno Damira Džumhura koji na raznim poljima postižu odlične rezultate. Zbog njih smo se i borili, izjavio je za N1 Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. On