Cenićka u Hagu, ‘biciklisti’ u Trnopolju i mozganje kod Karadžića

Cenićka u Hagu, ‘biciklisti’ u Trnopolju i mozganje kod Karadžića

Krajem marta 2006. u Haškom tribunalu na suđenju Momčilu Krajišniku, kao svjedok odbrane iskaz je dala Svetlana Cenić. Šta je tom prilikom kazala ratna sekretarica Nikole Koljevića i prevoditeljka optuženog Krajišnika izvještavao je medijski servis Sense.

BICIKLISTI U TRNOPOLJU

Predsjedavajući sudija Alfons Ori/Alphons Orie je danas u nekoliko navrata upozorio odbranu Momčila Krajišnika da se tokom glavnog ispitivanje svjedoka Svetlane Cenić manje bavi “detaljima”, a više usresredi na “srž problema”. Zbog opširnosti iskaza ova ratna sekretarica Nikole Koljevića i prevoditeljka optuženog Krajišnika u dosadašnjem petočasovnom svjedočenju još nije stigla da govori o svom angažmanu na Palama.

Svjedočila je uglavnom o osnivanju Kriznog štaba u sarajevskoj opštini Vogošća gdje je u aprilu 1992. godine zajedno sa Jovanom Tintorom i grupom SDS-ovaca, učestvovala u “mirnom preuzimanju vlasti”. Glavna aktivnost Kriznog štaba, po svjedokinji, je bilo izdavanje “propusnica Muslimanima koji su dobrovoljno napuštali Vogošću”. Tvrdila je da je izdato oko 300 takvih propusnica, ali nije umjela da odgovori na pitanje predjsedavajućeg sudije o odlascima drugih Muslimana iz Vogošće, gdje ih je živjelo više od 12.000.

“Hoćete da kažete da sve vrijeme pričamo o nečemu što u potpunosti ne odražava stvarnost”, upitao je sudija Ori i upozorio Krajišnikovog branioca Nikolasa Stjuarta/Nicholas Stewart da traži suštinske odgovore koji se odnose na “srž problema”.

Cenić je u nastavku ispitivanja rekla da je nekoliko puta odlazila sa predsjednikom Kriznog štaba Vogošće Jovanom Tintorom na Pale gdje se on sastajao sa čelnicima SDS. Kada je vijeće očekivalo svjedočenje o tome, ona je rekla da sastancima nije prisustvovala i da ne može da kaže ništa o toj inače važnoj temi u procesu protiv Krajišnika, pošto ga optužnica tereti da je u saradnji sa drugima planirao i sprovodio zločine upravo preko opštinskih rukovodstava.

“Čuli smo sve o njenim posjetama porodici, bolnici, pacijentima, o tome da su putevi bili loši, ali ne i odgovor na ono što čini srž vašeg pitanja”, rekao je predsjedavajući sudija aludirajući na niz detalja koje je svjedokinja bespotrebno iznosila govoreći o svojim putovanjima na Pale.

Sudije Orie je nešto kasnije još jednom prekinuo branioca, pošto je svjedokinja počela da govori o svojoj posjeti logoru Trnopolje u septembru 1992. godine. Rekla je da se u Trnopolje slobodno ulazilo i izlazilo te da je vidjela kako civili u objekte “ulaze i biciklom”. Kada je postalo jasno da svjedokinja negira da je Trnopolje bio logor, sudija Ori je podsjetio branioca da postoje već dokazane činjenice iz prethodnih presuda pred Tribunalom koje se, istina, mogu pobijati ali odbrana mora to jasno da naglasi, a ne da to pokušava da uradi “preko iskaza jednog ili dva svjedoka”. Naložio je braniocu Stjuartu da pročita presuđene činjenice u vezi sa Trnopoljem i ispitivanje na tu temu nastavi sutra.

NA “MOZGANJE” KOD KARADŽIĆA

Dok optužba tvrdi da je politički vrh bosanskih Srba 1992. godine činilo Prošireno predsjedništvo i da je njegov član – pored Karadžića, Koljevića, Plavšićeve i premijera Đerića – bio i optuženi Momčilo Krajišnik, svjedokinja odbrane Svetlana Cenić poriče da je takvo tijelo postojalo. Bivša sekretarica Nikole Koljevića i prevoditeljka optuženog Krajišnika kaže da zna samo za “obično predsjedništvo”, a da je predsjednik Karadžić povremeno sazivao “šire sastanke” koje su on, a kasnije i svi ostali, nazivali “mozganjem”.

“Mozganja kod Karadžića” su bili neformalni sastanci, a takve sastanke Nikole Koljevića sa ratnim poverenicima za sarajevske opštine svjedokinja je opisala kao “druženja”. Od povjerenika, ali i iz drugih izvora, čelnici SDS su dobijali informacije o zločinima “srpskih grupa van kontrole SDS koje vršljaju okolo-naokolo”. Optuženog Krajišnika je to “strašno ljutilo” pa je, tvrdila je Cenić, govorio da “niko nema pravo da u ime Srba čini zločine”.

Na pitanje sudije Kloda Anotoa/Claude Hanoteau da li je, kada je tako obaviješten o aktivnostima jedne paravojne formacije u Ilijašu, Krajišnik bilo šta preduzeo da zaštiti lokalno muslimansko stanovništvo, svjedokinja je rekla da “pretpostavlja da jeste”, ali ne zna šta pošto je “tada izašla iz kancelarije”.

Krajišnikov branilac je prekjuče opomenut da se Tribunal na više dosadašnjih suđenja bavio događajima u logoru Trnopolje, te da su u pravosnažnim presudama utvrđene mnoge nesporne činjenice. Te “presuđene činjenice” se, ukazao je predsjedavajući sudija, mogu pobijati, ali ne površnim iskazom jednog svjedoka koji je u Trnopolju boravio nekoliko sati, neposredno pred njegovo zatvaranje u septembru 1992. godine. Uprkos opomeni, branilac Nicolas Stjuart/Nicholas Stewart se dva dana kasnije ponovo dotakao “presuđenog” Trnopolja.

Svjedokinja je rekla da joj je objašnjeno da Trnopolje nije logor nego ‘sabirni centar’, u kojem se okupljalo uglavnom muslimansko stanovništvo koje će biti transferisano gdje ko hoće. Ponovila je da je ulaz i izlaz u ‘sabirni centar’ bio slobodan i da je ona vidjela ljude koji su odlazili svojim kućama da pokupe stvari koje su zaboravili i vraćali se u Trnopolje.

“Presuđene činjenice” o događajima u Trnopolju sadržane su u presudama Radoslavu Brđaninu, Milomiru Stakiću i Zoranu Žigiću, u kojima se navodi da su u tom prijedorskom logoru nesrbi zatvarani, ubijani, mučeni, silovani, kao i da je predstavljao “tranzitnu stanicu za protjerivanje nesrpskog stanovništva.” U presudi Darku Mrđi se, takođe, navodi da je u avgustu 1992. iz Trnopolja odvedeno više od 200 ljudi koji su strijeljani na planini Vlašić, na mjestu zvanom Korićanske stijene.

Danas poslije podne, Svetlana Cenić će odgovarati na pitanja tužioca, dok bi u ponedjeljak trebalo da počne svjedočenje bivšeg sarajevskog političara Nenada Kecmanovića. Nakon njega će na klupu za svjedoke sjesti Milovan Cicko Bjelica koji će u ponedjeljak, kako je danas saopštio Krajišnikov branilac, iz dobojskog biti prebačen u haški pritvor – navodi se u izvještaju.

  • Momčilo Krajišnik, koji je nedavno umro, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu osuđen je za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini.

Previous Inzko: Sve članice Vijeća sigurnosti kritikovale su glorificiranje ratnih zločinaca
Next SIPA uhapsila tri osobe osumnjičene za izborne prevare u Srebrenici

You might also like

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

Mladićevi dnevnici: još jedan dokaz za obnovu bosanske tužbe pred Svjetskim sudom pravde u Hagu

Postoji niz detalja koji nisu iskorišteni na Međunarodnom sudu pravde u Hagu, nakon tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije. Među najvećim novim dokazima su čuveni Mladićevi dnevnici, koje ovih dana

OTPOR BOSNE

Bihać – Obilježavanje slamanja neprijateljske „Februarske ofanzive“

6. februara 1994. godine počela je jedna od najžešćih ofanziva agresora na Bihaćki okrug, koja je trajala do marta iste godine, izvještaca rtvusk. Jučer je u Kulturnom centru u Bihaću, u

NAŠI DANI

‘Aplikaciju Bosne i Hercegovine za reviziju presude sačinili su vrhunski međunarodni pravni stručnjaci’

U Sarajevu je danas održano savjetovanje o podnošenju zahtjeva za reviziju presude po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid. Kako je odlučeno, Bosna i Hercegovina će ponovo pokrenuti