Povratnik iz dijaspore osnivač uspješne IT firme u Sarajevu

Povratnik iz dijaspore osnivač uspješne IT firme u Sarajevu

Anel Čiplaković, povratnik iz Njemačka osnivač je IT firme WebMajstor iz Sarajeva, koja je u veoma kratkom vremenskom periodu doživjela izuzetan rast.

Da ova kompanija planira ozbiljne projekte i u budućnosti svjedoči da već na početku svoga djelovanja imaju 6 zaposlenih radnika, a taj broj će sasvim sigurno u budućnosti rasti.

Nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu, Čiplaković je neko vrijeme proveo radeći u privatnom sektoru. Ubrzo je odlučio učiniti veliki korak i napustiti svoje radno mjesto, a sve u cilju osnivanja vlastite marketinške agencije. Kako kaže, iako nije bilo lahko napustiti siguran posao i upustiti se u avanturu pokretanja privatnog biznisa, odlučio je riskirati.

“Napustiti siguran posao u Bosni i Hercegovini spada u teže odluke, znajući koliko će biti teško samostalno uspjeti na našim prostorima. Odlučio sam da krenem za svojim ambicijama i tako pokažem mladima u Bosni i Hercegovini da i u našoj državi mogu slijediti ciljeve i ostvariti poslovne uspjehe.

Imao sam podršku koja mi je pomogla moralno i izdigla na neki viši nivo, što mi je puno značilo. Znanje iz internetskog marketinga bila je prekretnica da pokrenem marketinšku agenciju webmajstor.ba “, ističe Čiplaković, piše BHDinfodesk.

Kako bi čitaocima bolje predočio ono čime se bavi njegova firma, detaljno opisuje različite pristupe ovoj vrsti marketinga.

„Tradicionalni pristup marketingu i oglašavanju i dalje je prisutan u brojnim kompanijama na Balkanu. Kada kažemo „tradicionalni“ ne smatramo da je nešto zaostalo ili loše, nego mislimo na kompanije ili pojedince koji ne vole promjene i nisu u korak sa vremenom.  Brojni veliki privredni sistemi iz 90-tih godina su ugašeni, neki su privatizovani a neki su obavili velike rekonstrukcije u svom poslovanju.

Međutim, svjedoci samo da vrlo često u nekim velikim kompanijama koje su uspješno prebrodile tranziciju i imaju manje više osigurana tržišta, nema dovoljno sluha za marketing i sve češće finansijski izvještaji pokazuju kako se na tržištu pojavljuju konkurentne firme koje polako pušu za vratom onima koji su navikli na lagodan način rada, a menadžeri takvih kompanija i dalje čvrsto vjeruju u tradicionalne principe poslovanja i nisu podložni čestim promjenama, nevoljko pričaju o digitalizaciji, online prodaji, digitalnom marketingu, webinarima među zaposlenicima, call konferencijama i slično.

I dok iz godine u godinu bez konkretnih aktivnosti prate vlastiti pad prihoda, dok konkurencija koja se prilagođava promjenama i prati trendove konstantno raste, pojedine domaće kompanije ne rade ništa kako bi takvo stanje promjenili a kada se upali alarm, najčešće pribjegavaju nepopularnim mjerama kao što su „rezanje“ broja zaposlenih ili ušteda na troškovima proizvodnje. Vatra je ugašena, ali samo za kratko. Bez pravih strategija i korjenitih promjena, svaki naredni plamen će biti samo veći. Usporedbe radi, digitalno oglašavanje pruža malim gradskim biznisima da se takmiče sa velikim na istom tržištu. Odnosno, digitalno oglašavanje je idealno za mala i srednja preduzeća“, ističe Čiplaković.

Previous Novitet iz kompanije Dizart - robot koji stvara oblike za stolice
Next Film ‘Kuda ideš Aida?’ osvojio tri nagrade na filmskom festivalu u Londonu

You might also like

Ekonomija/Biznis

FBiH ulaže 10 miliona maraka u modernizaciju poljoprivrede

Preko Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva bit će osigurano 10 miliona maraka za podršku investicijama u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije, a namjena sredstava kreće se od ulaganja u

Ekonomija/Biznis

Zapažen rast mesne industrije Bajra iz Travnika: 100 objekata i godišnji prihod od 156,6 miliona maraka

Kompanija Bajra iz Travnika ne prestaje rasti i iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate. Lani je kompanija ostvarila rekordne ukupne prihode od čak 156,6 miliona maraka, izvještava poslovni

Ekonomija/Biznis

Dodijeljeno 1,6 miliona KM za 10 poljoprivrednih gazdinstava

U projektu EU4Business koji finansira Evropska unija, bespovratno je dodijeljeno ukupno 1,6 miliona KM za deset odabranih poljoprivrednih gazdinstava u Bosni i Hercegovini.