Herceg Novi: Otkrivene spomen-ploče Zuki Džumhuru i bosanskome kralju Tvrtku I Kotromaniću

Herceg Novi: Otkrivene spomen-ploče Zuki Džumhuru i bosanskome kralju Tvrtku I Kotromaniću

U Herceg Novom, gradu na crnogorskom primorju, danas je otkrivena spomen-ploča našem čuvenom putopiscu, slikaru i karikaturisti Zulfikaru Zuku Džumhuru, a postavljena je i obnovljena ploča bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću.

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimir Jukić otkrili su spomen-ploču Džumhuru blizu gradske kafane “Hercegovina”, u kojoj je poznati putopisac najviše volio da sjedi tokom boravka u tom primorskom gradu.

Katić je rekao da je Džumhur jedan od simbola grada i umjetnik koji nije krio ljubav prema ljepotama Boke Kotorske.

“Kada je svojevremeno prisustvovao otkrivanju spomen ploče Aleksi Šantiću, Zuko je rekao da je lijepo što će građani moći da budu u društvu pjesnika. Naši građani će sada moći da prođu pored Zuke”, kazao je Katić.

Spomen ploča podignuta je nakon što je grupa hercegnovskih intelektualaca, književnika, slikara i novinara 2014. godine tražila da se grad oduži poznatom slikaru.

Oni su tada istakli da bi se time afirmisao grad kojeg je, kako tvrde, Džumhur neizmjerno volio.

Džumhur je rođen u Konjicu 24. septembra 1920. godine. a osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Beogradu, a višu gimanziju u Sarajevu 1939. godine. Na likovnoj akademiji u Beogradu diplomirao je u klasi Petra Dobrovića, a kao karikaturista bio je saradnik “Ježa”, “Borbe”, “Politike”, “Oslobođenja”, “NIN-a” i revije “Danas”. Široj publici je ostao upamćen kao autor i voditelj emisije sarajevske televizije “Hodoljublja”, kao i pisac putopisa “Nekrolog jednoj čaršiji” i “Pisma iz Azije”. Džumhur je jedan dio života proveo u Herceg Novom, a u tom gradu u Boki Kotorskoj preminuo je 27. novembra 1989. godine.

Predstavnici Opštine Herceg Novi i ambasade Bosne i Hercegovine su danas otkrili i spomen-ploču Tvrtku I Kotromaniću. Spomen ploča je postavljena 1982. godine, kao poklon vajara Adnana Hodžića povodom 600 godina od osnivanja Herceg Novog. Tvrtko je udario temelje grada 1382. godine i dao mu ime Sveti Stefan.

Sadašnji naziv Herceg Novi ostao je gradu po bosanskom velikašu Hercegu Stjepanu Vukšiću Kosači (po kojem je i južni dio naše zemlje – Hercegovina dobila naziv) koji je u njemu imao svoj dvor, gdje je i umro 1466. godine. Ploča se sredinom 2018. godine odlomila i pala, a sada, nakon nešto više od dvije godine, je postavljena obnovljena teška oko 300 kilograma.

(AA/MiruhBosne)

Previous Prof. dr. Enver Imamović: KOME TREBA SAPUN I PARFEM
Next Made in Bosnia! Respirator proizveden u Gradačcu certificiran u Britaniji

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Smail Krivić, tobdžija sa Žute tabije: Njegovom pucnju raduju se svi u Sarajevu (FOTO)

  Pucanj iz topa sa bedema Žute tabije, u starom sarajevskom naselju Vratnik znak je da je nastupio je akšam-namaz i da su muslimani tog dana završili s postom te

BAŠTINA

Međurječka kamena ljepotica – svjedok vremena i nevremena

Kad bi građevine mogle pripovijedati, malo koja u Bosni i Hercegovini bi mogla ispričati tako zanimljivu priču o burnoj, vjetrovitoj, teškoj, bolnoj i krvavoj, ali velikoj prošlosti ovih prostora, kao

BAŠTINA

Srednjovjekovna utvrda Čajangrad novi dragulj bosanskog srednjovjekovlja

Zavičajni muzej u Visokom u trećoj je fazi istraživanja Čajangrada, novog lokaliteta iz kasnog srednjeg vijeka na području Visokog koji posljednjih godina u sve većoj mjeri plijeni pažnju stručne i