Profesorica Hodžić-Kadić: Studenti u Beču učit će i bosanski jezik

Profesorica Hodžić-Kadić: Studenti u Beču učit će i bosanski jezik

Od ovog semestra studenti u Beču imat će priliku da pored srpskog i hrvatskog, uče i bosanski jezik

Kazala je to za Faktor Azra Hodžić-Kadić, doktorantica slavistike u Beču te predavačica na Centru za jezike na Univerzitetu u Beču i incijatorica za uvođenje bosanskog kao stranog jezika na Univerzitet u Beču.

Hodžić-Kadić je i uposlenica na odjelu za zaštitu manjinskih jezika i kultura na Austrijskoj akademiji nauka. Autorica je knjige “Otkrij bosanski 1” te osnivačica projekta pod istim imenom.

– Već duži period predajem hrvatski, srpski te romanske jezike. Zainteresovanost za hrvatski jezik je oduvijek bila velika kao i za srpski, pogotovo na Akademiji za sigurnost i Vojnoj akademiji u Beču. Na Centru za jezike pri Univerzitetu u Beču su već duže vrijeme ponuđeni i hrvatski i srpski jezik, a od ovog semestra studenti će imati priliku da uče i bosanski jezik. Do realizacije je već došlo, studenti se već prijavljuju, što me itekako raduje. Nastavnog kadra ima dovoljno, jer u Beču se može studirati slavistika i broji popriličan broj studenata – priča profesorica Hodžić-Kadić.

Ističe da su studenti i ranije bili zainteresirani za učenje bosanskog jezika, ali da nije bilo konkretnih inicijativa.

– Prvenstveno riječ je o studijskom predmetu koji bi se trebao izučavati kao strani jezik. Centar je i specijaliziran za učenje stranih jezika i u njemu studenti mogu učiti preko trideset stranih jezika i izabrati odgovarajući i željeni strani jezik. Na hrvatskom jeziku, studenti su većinom stranci ili vode porijeklo iz Hrvatske i ne govore jezik svojih predaka, mada se često desi da i studenti imaju u okviru svog studija jedan obavezujući slavenski jezik i onda izaberu određeni jezik. Mislim da će biti ista situacija i sa bosanskim jezikom. Postoji mnogo studenata koji su rođeni u Austriji i nisu imali priliku da pohađaju nastavu maternjeg jezika, a u porodičnom okruženju su više koristili njemački jezik i smatraju ovu priliku veoma korisnom i dragocijenom te namjeravaju učiti na fakultetu bosanski jezik kao studijski predmet ili izborni predmet – pojašnjava sagovornica.

Ističe da je za razliku od hrvatskog i srpskog, bosanski jezik prilično zanemaren.

– Kada pogledate samo koliko imamo udžbenika i općenito literature namijenjene za učenje bosanskog kao stranog jezika i kako su koncipirani, sve će Vam biti jasno. Zatim kada se osvrnete na situaciju u našoj domovini i aktivnosti namijenjene bosanskom jeziku kao stranom jeziku vidjet ćete da kadra gotovo za takve svrhe i nemamo. Svugdje u svijetu imaju posvećeni studiji za učenje odgovarajućeg jezika kao maternjeg ili stranog, jer posve je drugačiji pristup i predavanja, kako jezički tako i metodički. Često pomislim da smo ostali učahureni u samom pogledu na jezik i da ne pratimo svjetske lingvističke tokove i onda na osnovu toga i ostavljamo poprilično loš utisak koji je nepripremljen za svjetska dešavanja i korak sa vremenom – naglašava Hodžić-Kadić.

Naglašava da ima i dobrih primjera, kada se rade sjajne stvari u nemogućim uslovima.

– Okolnosti nisu baš ohrabrujuće i zato su rezultati takvi kakvi jesu. Nažalost, teren je oskudno opremljen i zato pojedinci djeluju, jer su institucije zakazale. Hrvatski lektorati, pa i srpski aktuelni su u cijelom svijetu. Postoje i katedre koje su specijalizirane za učenje hrvatskog i srpskog kao stranog jezika u Hrvatskoj i Srbiji i cijeli sistem dobro funkcioniše. Upravo tako se otvaraju vrata prema svijetu, nudeći nastavu svog jezika, kulture, tradicije i književnosti te šaljući najbolje poruke kroz jezik o sebi i svojoj domovini – kazala je.

Kaže kako djeca u Austriji imaju priliku da uče 17 različitih maternjih jezika, ukoliko se steknu uslovi za to, tačnije ukoliko ima dovoljan broj broj prijavljenih učenika i kvalifikovan odgovarajući kadar.

– Moj sin nije ostvario pravo učenja bosanskog jezika u školi zbog nedovoljnog broja prijava ili bolje rečeno ponuda nije provedena na odgovarajući način. Ali, nakon naše intervencije i insistiranja, škola je omogućila organizaciju nastave od sljedeće godine. Maternji jezik se izučava u sklopu nastave bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, što je također prihvatljivo za roditelje, djecu, a i samu državu iz finansijskih razloga – pojašnjava profesorica.

S obzirom na nastojanja da se bosanski jezik izučava u Austriji, pitamo profesoricu za njen stav o negiranju bosanskog jezika u BiH i onemogućavanju djece u pojedinim dijelovima države da ga uče.

– To već uključuje pitanje kršenja ljudskih prava. Pored toga što predajem na Univerzitetu u Beču, već dvije godine radim na Institutu za zaštitu manjinskih jezika i kultura ispred Akademije za nauku u Austriji i nama je Bosna i Hercegovina inspirirajuća oaza, jer broji 17 različitih manjina koje su totalno zanemarene i većina bi bila sretna čak da ih i nema. Baš takvi koji žele da utru to bogatstvo bave se jezikom kao nacionalističkim faktorom i to izaziva konflikte unutar zajednica. Mislim, da će evropske institucije štititi to bogatstvo i da će evropska i svjetska incijativa reagovati na sve ove pomenute konstrukte, jer nažalost BiH još nije sazrela za takve poduhvate. I samim tim će i bosanski jezik dobiti zasluženo mjesto u manjem entitetu – zaključuje profesorica Hodžić-Kadić.

Previous Mesud Pezer prvi u Beogradu
Next Jeremić: Slijede pritisci zbog RS

You might also like

NAŠI LJUDI

Imamo talent! Silicijska dolina – Bosna i Hercegovina Meetup

Uspješni Bosanci i Hercegovci žive širom svijeta. Neki od najuspješnijih borave u Silicijskoj dolini, svjetskom središtu inovacija. Fondacija BH Futures organizovala je sastanak u San Joseu u Kaliforniji na kojem

NAŠI LJUDI

Novinar Semir Sejfović iz Sarajeva uspješno radi za TRT World (Video)

Televizija Sarajevo donosi priču o novinaru iz Sarajeva Semiru Sejfoviću, koji je trenutno zaposlen na turskoj televizijskoj kući TRT World. Mogućnost da radi za respektabilne, svjetske medijske, dobio je zbog

NAŠI LJUDI

Bosanka Selma Prodanović jedna je od najutjecajnijih žena u Austriji

Selma Prodanović, Sarajka, jedna je od najutjecajnijih žena u Austriji. Govori pet svjetskih jezika, putuje svijetom, inspiriše i povezuje svjetske osnivače kompanija i investitore. Održala je hiljade inspirativnih govora, podržala