Godišnjica rođenja velikog bosanskohercegovačkog književnika i novinara Hamida Dizdara

Godišnjica rođenja velikog bosanskohercegovačkog književnika i novinara Hamida Dizdara

Hamid Dizdar – pjesnik, pripovjedač, sakupljač bosanskohercegovačkog kulturnog i historijskog naslijeđa, novinar, prevodilac, slikar, arhivist i bibliograf, bio je izuzetno vrijedan stvaralac.

Rođen je u sunčanoj Hercegovini, u Stocu, 22. februara 1907, a umro je u Sarajevu 17. jula 1967. godine. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a gimnaziju je pohađao u Tuzli i Mostaru. Službovao je u Stocu od 1926. do 1930. godine, a 1931. godine prelazi u Sarajevo, gdje je bio urednik i novinar. Uz rad je u Sarajevu završio Vidovićevu dopisnu gimnaziju, fotografski, stenodaktilografski i novinarski kurs.

Bio je urednik „Slobodne riječi“ i „Jugoslovenske pošte“ sve do Drugog svjetskog rata, kada kao ilegalac Narodnooslobodilačkog pokreta biva proganjan i hapšen. Zbog toga su ustaše odvele u zloglasni Jasenovac njegovu majku i mladu sestru, gdje su i pogubljene.

Svoj književni rad Hamid Dizdar započinje 1925. godine objavljivanjem poezije, proze, književnih, pozorišnih, likovnih kritika, feljtona, reportaža i historijskih zapisa. Nakon objavljivanja prve pjesme „Jesenja kiša“ u „Zagrebačkom ilustrovanom listu“, objavljivao je i u „Novom Beharu“, „Novom čovjeku“, „Pregledu“, „Gajretu“, „Zori“, „Vijencu“ i drugim časopisima koji su izlazili u vremenu Kraljevine Jugoslavije.

Kao veliki istraživač naše tradicije i kulture, u njima je objavljivao i narodne umotvorine, a posebno nadahnuto je analizirao i komentarisao narodne lirske pjesme – sevdalinke. U ovom periodu bio je urednik i član uredništva „Slobodne riječi“, „Jugoslovenske pošte, „Pravde“, „Gajreta“ i „“Kalendara Gajret“. U Mostaru 1929. godine izlazi mu zbirka poezije „Arabeske“, u Sarajevu 1933. „Kasaba šapće“ i 1936. „Zapisi u kamenu“.

Od 1942. godine radi u Narodnom kazalištu, a nakon toga u Krugovalnoj postaji Sarajevo. Ilustrovao je čuveni roman Envera Čolakovića „Legenda o Ali-paši“ i zbirku novela „Iz naše mahale“, autora Hamdije Mulića. U 1944. godini objavljuje „Sevdalinke: izbor iz bosanskohercegovačke narodne lirike“ i studiju „Muslimani i kršćani pod turskom vlašću u Bosni i Hercegovini“.

Nakon Drugog svjetskog rata, službovao je kao povjerenik za trgovinu i privredu Narodnog odbora Oštine Stari Grad Sarajevo, urednik „Službenog lista Narodne Republike Bosne i Hercegovine“, sekretar, voditelj Odjela i urednik Izdavačkog preduzeća „Svjetlost“, direktor Arhiva grada Sarajeva. Inicirao je pokretanje i bio prvi urednik „Odjeka“, a nakon toga je uređivao „Vidik“ i „Život“.

Biva optužen da podržava Sovjetsku Rusiju i boravi u istražnom zatvoru i na Golom otoku, od maja do oktobra 1949.

U narednom periodu objavljuje „Narodne pripovijetke iz Bosne i Hercegovine“, „Šaljive narodne pjesme“ (1953.), „3 X 8“ (1954.), „Bilješke o razvitku štampe u Bosni i Hercegovini“, „Obasjane staze“ (1958.), „Bibliografija knjiga i periodičnih izdanja štampanih u Hercegovini 1873-1941“ (djelo je zajednički rad sa Linom Štitić, 1958.), „Niko se ne vraća“ (1964.), studiju „Azerbejdžan, Uzbekistan, Turkmenija, Kazahstan, Kirgistan“, pod pseudonimon H. Muharemović (1964.), „Proljeće u Hercegovini“ (1965.). Sa slovenačkog jezika prevodi „Slovenske narodne pripovijetke“ (1954.), „Djed Som“, od Tone Seliškara (1955.) i sa bugarskog „Indijanske priče“ od A. Logie.

Dobitnik je više književnih nagrada i priznanja. Na književnom konkursu Društva prijatelja umjetnosti „Cvijeta Zuzorić“, u Sarajevu 1938. godine, njegova pripovijetka „Najcrnja noć Mešana Šabete“ nagrađena je drugom nagradom, a na istom konkursu 1941. nagrađene su pripovijetka „Vaga“ i pjesma „Vozom kroz Hercegovinu“. Tek u postratnoj Bosni i Hercegovini, 1998. godine izlaze „Izabrana djela Hamida Dizdara“ u okviru edicije „Bošnjačka književnost u 100 knjiga“ i 2003. godine „Pjesme i pripovijetke Hamida Dizdara“, čiji je priređivač Fahrudin Rizvanbegović.

Bibliografija njegovih književnih i novinarskih radova broji više od 900 jedinica, objavljenih u 89 časopisa, kalendara, almanaha, godišnjaka i zbornika.

U svojoj poeziji, Dizdar je impresionistički slikao svoj zavičaj, budio uspomene na djetinjstvo i mladost, dok njegova prozna djela (a posebno ona koja su izašla između dva svjetska rata) nose kritiku stanja i pojava u tadašnjoj Bosni i Hercegovini. U pripovijetkama je zapažena okupacija usmenom pripovijetkom, koja se nastoji preoblikovati i prilagoditi socijalnoj tematici.

Svestrani stvaralački rad Hamida Dizdara, uz neumorno sakupljanje našeg kolektivnog pamćenja, čine vrijedan opus i ostavljaju dubok trag u našoj kulturi. Zato je sjećanje na njega i njegov rad tek samo pokušaj ispravljanja nepravde nanesene ovom pomalo zaboravljenom autoru.

Iz rada ‘Književna izložba „ŽIVOT I DJELO HAMIDA DIZDARA“ – PODSJEĆANJE NA „TIHOG LIRIKA NAŠE KASABE“’ – Dženana Tuzlak, rukovodilac Odjeljenja za bibliografiju / Head of Bibliographic Department Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine – BOSNIACA 106.

  • Povodom obilježavanja 100. godišnjice rođenja i 40. godišnjice smrti velikog bosanskohercegovačkog književnika i novinara Hamida Dizdara organizovana je prigodna književna izložba, koja je predstavljena u Sarajevu, Stocu i Tešnju, a posjetilo ju je više od 1000 posjetilaca. Autori književne zložbe „Život i djelo Hamida Dizdara“ su Mujo Koštić, Vesna Filipović i Admir Nezirović, a autori pratećeg DVD-a Mujo Koštić i Eldin Hodžić. Aljo Muslić i Nermin Ibrulj izradili su prigodan plakat i afišu. Izložbu su organizirali NUBBiH, Historijski arhiv Sarajevo, Opća biblioteka Tešanj i Historijski muzej Bosne i Hercegovine.
Previous Prva bosanska haubica na prestižnom sajmu u Abu Dabiju
Next Košarka: Bosna bolja i od Bugarske

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Akademiku Sidranu uručena Povelja ‘Muhamed Hevai Uskufi’ za životno djelo

Akademiku Abdulahu Sidranu večeras je Medžlis Islamske zajednice Tuzla dodijelio Povelju “Muhamed Hevai Uskufi” za životno djelo. Tim povodom pred velikim brojem uzvanika taj istaknuti književnik i akademik održao je

KNJIŽEVNOST

Tersli Hadžibeg iz bosanske mahale vratio književnosti prirodno pravo

U novijoj historiji bosanskohercegovačke književnosti malo je onih koji su svojom pojavom, bez naročite pomoći medija i marketinških stručnjaka, osvojili veliku publiku. Sarajevski pisac Kemal Čopra jedan je od rijetkih kojima

KNJIŽEVNOST

Književna večer s Dževadom Karahasanom u Mostaru

  “Književna večer s akademikom Dževadom Karahasanom” održat će se u utorak, 26. juna, u Centru za kulturu Mostar u 20 sati. Domaćin večeri je direktor Narodne biblioteke Mostar Rasim