Psiholozi savjetuju kako u glavi “pobijediti” pandemiju korona virusa

Više od 165.000 osoba u Bosni i Hercegovini je do sada zaraženo virusom korone, a nažalost, preminulo je 6.427 osoba. Do sada se oporavilo skoro 129.000 osoba. Trenutno je najteža situacija u Kantonu Sarajevo (KS), koji na dnevnom nivou bilježi stotine novozaraženih i dvocifren broj umrlih.

Osim što koronavirus predstavlja ozbiljan zdravstveni problem, kada uzmemo u obzir tešku kliničku sliku koja se formira kod ljudi i probleme sa radom respiratornih organa, problem je kako se ljudi i psihički nose sa pandemijom i svim onim što ona nosi sa sobom.

Za Preporod.info su govorili psiholozi Aida Tule i Marko Romić, koji su dali nekoliko korisnih savjeta kako da se ljudi “relaksiraju” od pandemijske priče i života u pandemiji, te kako da kanališu informacije koje svakodnevno čitaju i čuju.

Ozbiljan udar i na psihu čovjeka 

– Pandemija je napravila izuzetno velike štete na cjelokupnoj populaciji neovisno od dobi, od male djece, pa do onih najstrijih. Moramo pokušati da smanjimo broj izvora informacija kojih se držimo. Bombardirani smo raznim informacijama, teorijama ili potpuno neprovjerenim informacijama u vezi sa korona virusom. Moramo odabrati jedan ili dva izvora kojih ćemo se držati. Već je vrijeme da ne budemo stalno “prikačeni” na taj izvor informacija, nego da odredimo razumno vrijeme informisanja, jednom na dan, ili jednom u toku dva dana – ističe psiholog Marko Romić.

On navodi da slobodno vrijeme iskoristi da se odmakne od vreve i svih šarolikih informacija kojima smo izloženi.

– Odem u prirodu. Vama u Sarajevu su blizu planine, baš kao i nama u Mostaru. Naša zemlja je idealna za ekopsihijatriju ili ekologiju u mentalnom zdravlju. Svaki vikend idem na obronke Vranice i provedem tu dva ili tri dana, te se tako branim, štitim i liječim od svega ovoga – ističe Romić. 

Aida Tule smatra da psihološka slabost automatski podrazumijeva slabljenje cijelog organizma, što nije dobro u vrijeme kada se svi borimo protiv ove pošasti.

– S obzirom na to da su informacije koje dobijamo putem medija o virusu i njegovom djelovanju općenito prilično konfuzne, a mozak mrzi konfuziju, jer mu stvara unutrašnji konflikt, a time i nemir, savjetovala bih da prvi korak u mjerama zaštite bude, prije svega, filtriranje informacija kojima se izlažemo – kazala je ona.

Pojasnila je da to znači svjesno usmjeravanje pažnje na zdrave elemente u našoj svakodnevnici.

– Ne smijemo dozvoliti sebi da nas misaoni nemir dovede u stanje straha i panike, jer je to već pogodno tlo za slabljenje psihološke otpornosti čime se automatski slabi i organizam. Najbolja prevencija je trenirati um da nauči mirovati, jer jedino tako se čuvamo od rasipanja snage koja nam je potrebna da bismo se zaštitili od virusa. Podvući ću još jednom, trenirati um da miruje na način da usmjeravamo svoju pažnju na zdrave stvari. Ljudska pažnja je naš najjači resurs i trebamo biti svjesni kome je i čemu poklanjamo. Dva su jednostavna, vrlo efikasna i svakome dostupna rješenja koja postižemo dosljednim treniranjem uma: Prvo je, svjesno usmjeravati svoju pažnju na zdrave i korisne misli da sačuvamo unutrašnji mir, a drugo rješenje je voditi računa o čemu, s kim i kako pričamo – ističe Tule za Preporod.info. 

Kako ‘kanalisati’ informacije koje čitamo/dobijamo?

Romić poručuje, baš kao i većina stručnjaka, da će biti potreban rad s ljudima kada sve ovo jednom prođe, s obzirom da će pandemija ostaviti posljedice po mentalno zdravlje ljudi.

– Vjerujem da će taj broj ljudi biti relativno mali, a da će nam trebati neko vrijeme da se ponovo stavimo u onaj “mode” prije pandemije, kada je bilo normalno stanje, kako bismo postali opet maksimalno funkcionalni. Ne mislim da će to, ipak, biti ogroman dio populacije. U sebi imamo mehanizme za amortizaciju svih tih stresnih situacija, bez obzira kakve one bile. Prošli smo rat i te strahote, vi u Sarajevu znate najbolje šta to podrazumijeva. Vidjeli smo da su ljudi i nakon rata profunkcionisali relativno brzo, dok je jednom dijelu naše populacije trebala neka vrsta stručne pomoći kako bi se vratili u normalno stanje – rekao je Romić.

Također, i našu sagovornicu smo upitali da li smatra da će ljudima, kada se sve ovo napokon okonča jednoga dana, biti potrebna stručna pomoć kako bi se psihički vratili na neki normalan kolosijek.

– Priča je ključan faktor u oblikovanju slike kako doživljavamo sebe i svijet u kojem živimo, jer dopire do našeg podsvjesnog, gdje se grade bazična uvjerenja. Rekli bismo, to je temelj zgrade koju zovemo um.  Znači, tegobna vremena će ostati trajno zapamćena kao tegobna ako o njima budemo pričali na taj način i svakako da će ljudima trebati prilično dugo da se od svega oporave, jer je duboko u nama pohranjeno.  Dobra vijest u svemu ovome je da naš um nama vjeruje i da promjena načina kako o nečemu pričamo mijenja neuronske puteve u mozgu, čime pospješuje oporavak i mijenja našu realnost. Jezik i način pričanja su važni alati koje treba znati pametno upotrijebiti – kaže na kraju razgovora za Preporod.info psihologinja Aida Tule.