Tuzlanska porodica hobi pretvorila u biznis: Glinu pretvaraju u bosanske lonce, dagare, tanjire

Tuzlanska porodica hobi pretvorila u biznis: Glinu pretvaraju u bosanske lonce, dagare, tanjire

Kada vam u nekom restoranu u Tuzli i Tuzlanskom kantonu donesu begovu čorbu ili neko drugo jelo u glinenoj posudi, velika je vjerovatnoća da je ona izrađena vrijednim rukama porodice Osmanović, u njihovoj porodičnoj kući smještenoj u tuzlanskoj ulici Armije BiH.

Sve je počelo kao hobi, govore nam Osmanovići, koje smo sreli na timskom Bazaru u Tuzli. Baš kao što glinu pretvaraju u posuđe, tako su Osmanovići ubrzo i hobi pretvorili u registrovani biznis.

Užareno posuđe

Grnčarijom, dakle, umijećem proizvodnje posuda od gline, bavi se Samir Osmanović. Pomaže mu supruga Alma. Ona je zadužena i za prodaju njihovih proizvoda.

-Jednostavno, krenuli smo s ovim poslom, da probamo i mi nešto u Tuzli napraviti. Postoje ljudi u Gračanici koji se dugo godina bave ovim poslom. Ovo je iz hobija prešlo u neki dobri, fini posao. Taj hobi sada je prešao u zaradu – govori nam Alma, dok desetine građana gleda u glinene posude nastale u radionici ove tuzlanske porodice.osmanovici_glina (4)Pojašnjava nam da njen muž izrađuje ove posude uz pomoć grnčarskog kola, i, naravno, uz pomoć njegovih vještih majstorskih ruku. Zemlju za izradu posuda nabavljaju u Zagrebu i Bijeljini.

-Ta zemlja je provjerenog kvaliteta i smije se u njoj kuhati – dodaje Alma.

Objašnjava nam i postupak izrade posuda.

Naime, nakon što se predmet oblikuje na kolu–točku, slijedi ukrašavanje predmeta linijama uz pomoć oštrog predmeta.

-Nakon toga se suši od 28 do 30 dana na sobnoj temperaturi. Slijedi pečenje u peći na temperaturi od 950 do 1.000 stepeni. U završnoj fazi, pečeno, užareno posuđe uranja se u hladan kal, koji se sastoji od mješavine mlijeka, brašna i masnoće. Kaljenje je obavezan postupak. Kada se ohladi, dobijate gotov proizvod koji, kada operete, možete početi kuhati – govori nam Alma.

Pokazuje nam izložene posude koje je njen muž izradio proteklih mjeseci. Tu su zdjele za posluživanje, ali, ističe, i u njima se, također, može kuhati.

-Imate ovako male bosanske lončiće. Sve se radi na kolu. Sad sve zavisi koliko je kolo. Imamo ovdje raznih posuda, bosanskih lonaca, tanjira, dagara, velikih i malih. Imamo posude od dva decilitra do šest i po litara – priča nam Alma.

Navodi da se posuđe porodice Osmanović može vidjeti u mnogim restoranima i ćevabdžinicama. Posuđe naručuju vlasnici ugostiteljskih objekata, ali i drugi građani. Alma smatra da su cijene prihvatljive za sve građane.

Mlađi kupci

-Cijene se kreću od 3 do 40 maraka. Najskuplji je veliki lonac od 6,5 litara. Dagare su do 35 do 37 maraka. Napravili smo cijene naspram džepova naših građana. Recimo, imate lonac koji košta 7 ili 10 maraka i koji je prihvatljiv za jednog penzionera – govori ona, navodeći da je u posljednje vrijeme pozitivno iznenađena činjenicom da mlađa populacija kupuje posuđe izrađeno od gline.

Osmanovići svoje proizvode trenutno ne prodaju na pijacama. Njihovo glineno posuđe možete vidjeti na sajmovima i bazarima, ali i u porodičnoj kući u tuzlanskom naselju Bračanska Malta.

(Faktor.ba)

Previous Potresne fotografije iz Komemorativnog centra: Štramplice, čarapice i patikice ubijenih zvorničkih mališana
Next Za policijske torture iz 90–tih u Sandžaku niko nije odgovarao

You might also like

Ekonomija/Biznis

ZLATNA DŽEZVA NAJČEŠĆI POKLON U BOSNI I HERCEGOVINI

Bosanskohercegovačka prehrambena industrija Vispak d.d. Visoko snimila je novi spot za brand koji ove godine obilježava 45 godina postojanja, pod naslovom Zlatna džezva – najčešći poklon u Bosni i Hercegovini.

Ekonomija/Biznis

Poljoprivredna proizvodnja bračnog para Hodžić: Sve što proizvedemo, stanovništvo u Kladnju kupi

Ukoliko želite da jedete svježe povrće, ne morate da čekate proljeće. Zelena salata i mladi luk su spremni za trpezu već sada. U selu Ravne kod Kladnja, bračni par Sabina

Ekonomija/Biznis

Kroz sušaru Nihada Hodžića godišnje prolazi oko 240 različitih biljnih vrsta

Jedna od najmodernijih sušara u USK, ali i FBiH stacionirana je u Spahićima nedaleko od Bihaća. Njen kapacitet je oko dvije tone i godišnje kroz nju prođe na hiljade kilograma