KNJIGA: Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike

KNJIGA: Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike

Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu izdao je još jednu vrijednu knjigu…

Bosanska pismenost na kamenu predstavlja jedinstven i originalan jezički izraz nastao u srednjem vijeku. Počevši od Humačke ploče iz 11. vijeka, on se razvija sve do pada Bosne pod osmansku vlast i dijeli se na dva perioda – prvo traje do 13. vijeka, kome pripadaju najstariji tekstovi i drugo, mlađe, kome pripadaju epitafi.

Natpisi i jednog i drugog perioda predstavljeni su u ovoj knjizi vrlo iscrpno i bogato naučno opremljeni. Tako se, nakon uvodnog dijela o dosadašnjim proučavanjima i zadacima istraživanja te općenito o procesu nastajanja i konceptu natpisa, ovaj jezički korpus ispituje s aspekta grafije, fonetike, morfologije, leksike i sintakse. Nakon toga je dat cjelokupan korpus s originalnom transkripcijom, transliteracijom i prijevodom na savremeni bosanski jezik uz nekoliko faksimila, potom registar natpisa, indeks imena i na kraju opširan spisak literature.

Time smo dobili vrijedan originalni naučni rad koji predstavlja nezaobilaznu referencu pri daljim proučavanjima historije bosanskog jezika.

Mehmed Kardaš: Jezik i grafija srednjovjekovne bosanske epigrafike, edicija Radovi, knj. 19, Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2015, 247 str.

(mb)

 

Previous Srbija zarobljena u zlu devedesetih
Next Križarski udari na Bosnu u vrijeme bana Mateja

You might also like

HISTORIJA

U knjizi ‘Magični svijet Ilira’ tri autora opisala život ilirskog naroda

Polazeći od pitanja porijekla imena Iliri koje se u jednom trenutku historije manifestiralo kao ime rimske provincije, autori knjige “Magični svijet Ilira: historija zaboravljene civilizacije” otvaraju vrata magičnog perioda historije

BAŠTINA

Tagarica, neizostavan dio iftarske sofre u Tešnju

Porodična okupljanja mimo ramazana, a posebno za ramazan u tešanjskom kraju ne mogu proći bez mesa i povrća spremljenih u posebnoj zemljanoj posudi. “Ne postoji kuća u kojoj se u

BAŠTINA

Hafiz Ibrahim Šehović – Bošnjak koji je prepisao Kur’an 66 puta

Tradicija prepisivanja Mushafa (Kurʼana) u Bosni i Hercegovini neraskidivo je povezana sa dolaskom Osmanlija i islama na ove prostore. Od njihovog dolaska, 1463. godine, pa do današnjih dana među Bošnjacima