Mushafi – Vrijedni rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke

Mushafi – Vrijedni rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke

Gazi Husrev-begova biblioteka je najstarija javna biblioteka u Bosni i Hercegovini, koja radi kontinuirano od svoga osnutka 1537. godine.

Fond Gazi Husrev-begove biblioteke trenutačno broji oko stotinu hiljada kodeksa rukopisa, štampanih knjiga, časopisa i dokumenata na arapskom, turskom, perzijskom, bosanskom i još nekim evropskim jezicima.

Veliki broj rukopisa nastali su – bilo da su napisani ili prepisani – u raznim krajevima islamskog svijeta, osobito u pojedinim većim i značajnim centrima – kao što su: Mekka, Medina, Kairo, Bagdad i, naročito, Istanbul. Ovi rukopisi, ponekad unikati ili rariteti, dospijevali su u Bosnu i Hercegovinu i njoj susjedne zemlje na razne načine: trgovinom, odlaskom na hadž ljudi iz ovih krajeva ili, posebno, preko bošnjačkih studenata koji su se u tim centrima obrazovali i studirali. Među ovim rukopisima nalaze se i djela bošnjačkih autora napisana ili prepisana u spomenutim i drugim mjestima i gradovima diljem islamskoga svijeta u kojima su njihovi bošnjački autori ili prepisivači služili na visokim državnim ili naučnim položajima.

Mushafi

Posebnu vrstu rukopisa predstavljaju mushafi koji se odlikuju izvanrednom kaligrafijom i raznovrsnim ukrasima, najčešće sa zlatnom podlogom, na prvim stranicama s posebno izrađenim zaglavljima (unvanima) prije početka teksta Kur’ana i prije početka svake sure (poglavlja) te ukrasima na marginama. Naročita pažnja poklanjana je uvezivanju mushafa s koricama izrađenim od najfinije kože u različitim bojama i utisnutim rozetama na vanjskoj a ponekad i na unutrašnjoj strani korica i na klapni.

01 - Gazi Husrev-begova biblioteka (converted) (converted)(21).jpg

Džuzovi Mehmed-paše Sokolovića (um. 1579.) ističu se vanrednom kaligrafijom, ukrasima i povezima, rađenim zlatom utisnutim u kožu. U Biblioteci se čuva dvadeset i jedan džuz ovoga Mushafa.

Džuzovi Mehmed-paše Sokolovića spadaju u grupu najvrednijih rukopisa koji se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Karakteriše ih vanredno dobra kaligrafija i izuzetno bogata ornamentika.

 

01 - Gazi Husrev-begova biblioteka (converted) (converted)(18).jpg

Mushaf, što ga je dao prepisati i uvakufiti za Gazi Husrev-begovu džamiju Muhammed Fadil-paša Šerifović (um. 1882.) odlikuje se, pored vanredne kaligrafije, još i ukrasima i ornamentima prvih stranica kao i oznakama za hizbove, džuzove, sedžde i unvane svih 114 sura. Ukrasi se nalaze u tekstu i na marginama. U rukopisu su označeni i načini čitanja Kur’ana na sedam načina (kiraet-i seb‘a). Ovaj Mushaf prepisao je izvjesni Dagistani, iseljenik sa Kavkaza, 1849. godine.

Prema bilješci vakifa, ovaj Mushaf je trebao služiti kao primjerak za sravnjavanje drugih rukopisa s ovim Mushafom. Kao podloga za ovaj prijepis služio je stariji primjerak rukopisa koji je prepisao Muhammed ibn Altuntaš ibn Abdullah el-Mukri el-Bagdadi, dok je njemu za uzorak služio prijepis Mushafa što ga je izradio Zejd ibn Sabit, po nalogu trećeg halife Osmana (el-Mushafu-l-Imam).

 

01 - Gazi Husrev-begova biblioteka (converted) (converted)(22)

Mushaf kaligrafa hafiza Ibrahima Šehovića iz 1214/1800. godine.

U Biblioteci se nalazi i 53. primjerak Mushafa kaligrafa hafiza Ibrahima Šehovića (um. 1811.) iz Sarajeva. Prijepis je završen 1214/1800. godine. Zna se da je Šehović prepisao Kur’an 66 puta jer je na svakom primjerku naveo koji mu je to po redu prijepis.

 

Izvor: ‘GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA’, Mustafa Jahić

(mb)

Previous Tanović: Cijela Bosna i Hercegovina je turistički biser
Next Za zločine u Doboju optužen i Borislav Paravac

You might also like

NASLIJEĐE

Na granici sjećanja: Kameni most preko rijeke Bune

Takozvani „Rimski most” preko rijeke Bune, bio je najveći most u Hercegovini. Nijemci su ga, 1945. godine, pri povlačenju minirali i na njegovu mjestu i danas je novi betonski most.

NASLIJEĐE

ŽENIDBA IZMEĐU BAJRAMA

Nema nikakve zapreke niti pokuđenosti da se ljudi žene i udaju između dva Bajrama. Arapi su u predislamskom dobu (džahilijjetu) smatrali da onaj ko se oženi u mjesecu ševvalu, da

NASLIJEĐE

Fascinantna otkrića na nekropoli Kopošići kraj Ilijaša: Izranjaju stećci bosanske vlastele!

Nekropola Kopošići, jedan sat udaljena od ilijaškog Starog grada Dubrovnika, ovih dana je središte naučnih istraživanja koja će, ukazuju na to i prvi rezultati, u dobroj mjeri promijeniti neka dosadašnja