Mushafi – Vrijedni rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke

Mushafi – Vrijedni rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke

Gazi Husrev-begova biblioteka je najstarija javna biblioteka u Bosni i Hercegovini, koja radi kontinuirano od svoga osnutka 1537. godine.

Fond Gazi Husrev-begove biblioteke trenutačno broji oko stotinu hiljada kodeksa rukopisa, štampanih knjiga, časopisa i dokumenata na arapskom, turskom, perzijskom, bosanskom i još nekim evropskim jezicima.

Veliki broj rukopisa nastali su – bilo da su napisani ili prepisani – u raznim krajevima islamskog svijeta, osobito u pojedinim većim i značajnim centrima – kao što su: Mekka, Medina, Kairo, Bagdad i, naročito, Istanbul. Ovi rukopisi, ponekad unikati ili rariteti, dospijevali su u Bosnu i Hercegovinu i njoj susjedne zemlje na razne načine: trgovinom, odlaskom na hadž ljudi iz ovih krajeva ili, posebno, preko bošnjačkih studenata koji su se u tim centrima obrazovali i studirali. Među ovim rukopisima nalaze se i djela bošnjačkih autora napisana ili prepisana u spomenutim i drugim mjestima i gradovima diljem islamskoga svijeta u kojima su njihovi bošnjački autori ili prepisivači služili na visokim državnim ili naučnim položajima.

Mushafi

Posebnu vrstu rukopisa predstavljaju mushafi koji se odlikuju izvanrednom kaligrafijom i raznovrsnim ukrasima, najčešće sa zlatnom podlogom, na prvim stranicama s posebno izrađenim zaglavljima (unvanima) prije početka teksta Kur’ana i prije početka svake sure (poglavlja) te ukrasima na marginama. Naročita pažnja poklanjana je uvezivanju mushafa s koricama izrađenim od najfinije kože u različitim bojama i utisnutim rozetama na vanjskoj a ponekad i na unutrašnjoj strani korica i na klapni.

01 - Gazi Husrev-begova biblioteka (converted) (converted)(21).jpg

Džuzovi Mehmed-paše Sokolovića (um. 1579.) ističu se vanrednom kaligrafijom, ukrasima i povezima, rađenim zlatom utisnutim u kožu. U Biblioteci se čuva dvadeset i jedan džuz ovoga Mushafa.

Džuzovi Mehmed-paše Sokolovića spadaju u grupu najvrednijih rukopisa koji se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Karakteriše ih vanredno dobra kaligrafija i izuzetno bogata ornamentika.

 

01 - Gazi Husrev-begova biblioteka (converted) (converted)(18).jpg

Mushaf, što ga je dao prepisati i uvakufiti za Gazi Husrev-begovu džamiju Muhammed Fadil-paša Šerifović (um. 1882.) odlikuje se, pored vanredne kaligrafije, još i ukrasima i ornamentima prvih stranica kao i oznakama za hizbove, džuzove, sedžde i unvane svih 114 sura. Ukrasi se nalaze u tekstu i na marginama. U rukopisu su označeni i načini čitanja Kur’ana na sedam načina (kiraet-i seb‘a). Ovaj Mushaf prepisao je izvjesni Dagistani, iseljenik sa Kavkaza, 1849. godine.

Prema bilješci vakifa, ovaj Mushaf je trebao služiti kao primjerak za sravnjavanje drugih rukopisa s ovim Mushafom. Kao podloga za ovaj prijepis služio je stariji primjerak rukopisa koji je prepisao Muhammed ibn Altuntaš ibn Abdullah el-Mukri el-Bagdadi, dok je njemu za uzorak služio prijepis Mushafa što ga je izradio Zejd ibn Sabit, po nalogu trećeg halife Osmana (el-Mushafu-l-Imam).

 

01 - Gazi Husrev-begova biblioteka (converted) (converted)(22)

Mushaf kaligrafa hafiza Ibrahima Šehovića iz 1214/1800. godine.

U Biblioteci se nalazi i 53. primjerak Mushafa kaligrafa hafiza Ibrahima Šehovića (um. 1811.) iz Sarajeva. Prijepis je završen 1214/1800. godine. Zna se da je Šehović prepisao Kur’an 66 puta jer je na svakom primjerku naveo koji mu je to po redu prijepis.

 

Izvor: ‘GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA’, Mustafa Jahić

(mb)

Previous Tanović: Cijela Bosna i Hercegovina je turistički biser
Next Za zločine u Doboju optužen i Borislav Paravac

You might also like

NASLIJEĐE

Skoplje: Otvoreno obnovljeno turbe posljednje bosanske princeze Katarine Tomašević Kotromanić

Otvorenju prisustvovao federalni ministar kulture i sporta Salmir Kaplan i makedonska ministrica kulture Elizabeta Kančevka-Milevska U Skoplju je danas održana svečana ceremonija povodom obnove turbeta posljednje bosanske princeze Katarine Tomašević

NASLIJEĐE

Naselja bosanske srednjevjekovne države – Blagaj

– Kad je bosanski ban Stjepan II Kotromanić zauzeo Hum, odlučio je da dođe u dvorac Bišće gdje je trebalo da ga dočekaju dubrovački poslanici sa darovima 1327 god. 1380

HISTORIJA

Tvrđave iznad Priboja čuvaju tajne starih vremena

  Grad Jagat iznad Priboja kroz historiju je bio u sastavu više država, a zbog strateške pozicije osvajale su ga srpske, turske, austrougarske i bosanske vojske Na području iznad Priboja