Procvat poljoprivredne proizvodnje u Bosni i Hercegovini: Maline i kornišoni za evropsko tržište

Procvat poljoprivredne proizvodnje u Bosni i Hercegovini: Maline i kornišoni za evropsko tržište

Poljoprivreda u BiH danas je jedna od najperspektivnijih djelatnosti i postaje takoreći moderno baviti se nekom poljoprivrednom proizvodnjom. Ove godine procvat je doživjela proizvodnja malina, kornišona i ljekovitog bilja, posebno smilja.

“Kad je u pitanju povratak poljoprivredi, moram reći da se ljudi vraćaju poljoprivredi jer nemaju posla. Nije sramota baviti se poljoprivredom, proizvodnjom hrane, to je bila priča iz nekog vremena u bivšoj Jugoslaviji kada se kretalo u industrijalizaciju i kada su svi išli u gradove, u fabrike. Sada je zbog nedostatka fabrika došlo vrijeme povratka selu i poljoprivredi. Pozitivna stvar jeste što BiH ima dosta ispravnog zemljišta, koje još nije zagađeno i koje je pogodno za razvoj poljoprivrede, posebno organske proizvodnje, ali i za ruralni turizam”, kazao je za Oslobođenje Slavko Injić, predsjednik Saveza za ruralni razvoj BiH, dodajući kako se BiH treba truditi da iskoristi mogućnosti i proizvodi ono što Evropi treba.

Potrebe

A evropsko tržište je izuzetno veliko i konstantno u potrazi za kvalitetnim proizvodima poput malina, za kojima je, prema riječima Rusmira Hrvića, člana uprave AS Group, jednog od najvećih otkupljivača malina u BiH, godišnja potražnja u EU preko 400.000 tona.

“Mi smo dokazali da se otkupom malina može napraviti sistem otkupa od njive do stola. U 2015. otkupili smo preko 1.100 tona maline od 800 kooperanata, te možemo reći da ova proizvodnja nije ni upola iskorištena jer BiH ima ogromne kapacitete. Naime, BiH je 2015. proizvela i otkupila oko 10.000 tona maline, a potrebe za malinama na evropskom tržištu su mnogo veće”, kazao nam je Hrvić.

Proizvodnja maline se širi, čemu u prilog govori konstantan rast broja zasada, ali i ljudi koji se time bave.

“Međutim, u 2015. se zbog enormne popularnosti maline pojavio problem nedostatka kvalitetnog sadnog materijala i tu se, da bi se zadovoljila potražnja, pribjeglo staroj taktici bolje kvantitet nego kvalitet, te se novi proizvođači koji hoće da uđu u tu proizvodnju žale na kvalitet rasadnog materijala i to je nešto što će se sistemski morati riješiti, u čemu će i država morati pomoći jer se trenutno sve radi nekontrolisano”, kazao nam je Armin Kurbegović, menadžer Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH, dodajući kako BiH ima mogućnosti za razvoj i drugih vrsta jagodičastog voća poput borovnica, kupina, ali je činjenica da zemljište i klimatski uslovi najviše pogoduju razvoju malinarstva, a na kraju krajeva, ipak je tržište to koje sve diktira.

Osim malina, u 2015. su se bh. poljoprivredni proizvođači okrenuli i proizvodnji kornišona. Širom BiH podignuti su zasadi kornišona, a jedan od najvećih otkupljivača ove godine bila je firma Agrona d.o.o. iz Živinica, članica Adriatic Group, koja je u prvoj sezoni uzgoja krastavca kornišona preko projekta USAID Partnerstvo za razvoj agrobiznisa uzgojila i otkupila 4.200 tona kornišona u BiH.

“Projekat je proveden u 60 općina u BiH, a u njega je bilo uključeno oko 1.500 kooperanata. Od navedene količine oko 75 posto je izvezeno na tržište EU, dok je ostatak korišten za preradu u fabrikama Natura food d.o.o. Bijeljina i Voćar-promet iz Zvornika”, kazali su nam u Agroni.

U narednoj sezoni Agrona planira povećanje uzgoja kornišona za 20 posto, ali i uključivanje većeg broja kooperanata koji će se baviti uzgojem ove kulture. Pored kornišona preko firme Agrona, Adriatic Group planira uzgoj i drugih povrtlarskih i voćarskih kultura, a posebno je interesantan uzgoj i otkup paprika i jagodičastog voća.

“Planirana je ukupna investicija od šest miliona dolara, te stvaranje ukupno 5.140 radnih mjesta u BiH u naredne četiri godine”, kažu u ovoj kompaniji, te dodaju kako BiH ima velike šanse kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja, ali da država odvaja jako mali procenat za poticaj domaćoj proizvodnji i domaćim poljoprivrednicima, te iz tog razloga još postoji veći omjer uvoza u odnosu na domaću proizvodnju.

Cjelovit članak na: oslobodjenje.ba

Previous Nacionalni park Una: Posjete u 2015. veće za 40 posto
Next Drvna industrija u Bosni i Hercegovini: PROZVODNJA NAMJEŠTAJA NEZAUSTAVLJIVO RASTE

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

Livanjski sir na policama turskih marketa

Livanjski sir od ovog mjeseca naći će se i na tržištu Turske, najavili su iz ove bh. prehrambene kompanije. Nakon što je Hrvatska 2013. godine ušla u EU, Mljekara Livno

Ekonomija/Biznis

Intenziviranje radova: Traži se izvođač za izgradnju probne poletno-sletne staze za Aerodrom Bihać

  Objavljen je javni poziv za odabir izvođača radova za Izvođenje radova na izgradnji probne dionice poletno-sletne staze Aerodroma Bihać – Golubići, saznaje Akta.ba. Procijenjena ukupna vrijednost ugovora bez PDV-a je 2,080,256,18

Ekonomija/Biznis

Proizvodi od plastike gračaničkog Plastoflexa našli put do evropskih kupaca

  Porodična firma Plastoflex iz Gračanice osnovana je 2013. godine i bavi se brizganjem dijelova od plastike koji se koriste u različitim industrijama. U samo nekoliko godina poslovanja razvili su