Procvat poljoprivredne proizvodnje u Bosni i Hercegovini: Maline i kornišoni za evropsko tržište

Procvat poljoprivredne proizvodnje u Bosni i Hercegovini: Maline i kornišoni za evropsko tržište

Poljoprivreda u BiH danas je jedna od najperspektivnijih djelatnosti i postaje takoreći moderno baviti se nekom poljoprivrednom proizvodnjom. Ove godine procvat je doživjela proizvodnja malina, kornišona i ljekovitog bilja, posebno smilja.

“Kad je u pitanju povratak poljoprivredi, moram reći da se ljudi vraćaju poljoprivredi jer nemaju posla. Nije sramota baviti se poljoprivredom, proizvodnjom hrane, to je bila priča iz nekog vremena u bivšoj Jugoslaviji kada se kretalo u industrijalizaciju i kada su svi išli u gradove, u fabrike. Sada je zbog nedostatka fabrika došlo vrijeme povratka selu i poljoprivredi. Pozitivna stvar jeste što BiH ima dosta ispravnog zemljišta, koje još nije zagađeno i koje je pogodno za razvoj poljoprivrede, posebno organske proizvodnje, ali i za ruralni turizam”, kazao je za Oslobođenje Slavko Injić, predsjednik Saveza za ruralni razvoj BiH, dodajući kako se BiH treba truditi da iskoristi mogućnosti i proizvodi ono što Evropi treba.

Potrebe

A evropsko tržište je izuzetno veliko i konstantno u potrazi za kvalitetnim proizvodima poput malina, za kojima je, prema riječima Rusmira Hrvića, člana uprave AS Group, jednog od najvećih otkupljivača malina u BiH, godišnja potražnja u EU preko 400.000 tona.

“Mi smo dokazali da se otkupom malina može napraviti sistem otkupa od njive do stola. U 2015. otkupili smo preko 1.100 tona maline od 800 kooperanata, te možemo reći da ova proizvodnja nije ni upola iskorištena jer BiH ima ogromne kapacitete. Naime, BiH je 2015. proizvela i otkupila oko 10.000 tona maline, a potrebe za malinama na evropskom tržištu su mnogo veće”, kazao nam je Hrvić.

Proizvodnja maline se širi, čemu u prilog govori konstantan rast broja zasada, ali i ljudi koji se time bave.

“Međutim, u 2015. se zbog enormne popularnosti maline pojavio problem nedostatka kvalitetnog sadnog materijala i tu se, da bi se zadovoljila potražnja, pribjeglo staroj taktici bolje kvantitet nego kvalitet, te se novi proizvođači koji hoće da uđu u tu proizvodnju žale na kvalitet rasadnog materijala i to je nešto što će se sistemski morati riješiti, u čemu će i država morati pomoći jer se trenutno sve radi nekontrolisano”, kazao nam je Armin Kurbegović, menadžer Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH, dodajući kako BiH ima mogućnosti za razvoj i drugih vrsta jagodičastog voća poput borovnica, kupina, ali je činjenica da zemljište i klimatski uslovi najviše pogoduju razvoju malinarstva, a na kraju krajeva, ipak je tržište to koje sve diktira.

Osim malina, u 2015. su se bh. poljoprivredni proizvođači okrenuli i proizvodnji kornišona. Širom BiH podignuti su zasadi kornišona, a jedan od najvećih otkupljivača ove godine bila je firma Agrona d.o.o. iz Živinica, članica Adriatic Group, koja je u prvoj sezoni uzgoja krastavca kornišona preko projekta USAID Partnerstvo za razvoj agrobiznisa uzgojila i otkupila 4.200 tona kornišona u BiH.

“Projekat je proveden u 60 općina u BiH, a u njega je bilo uključeno oko 1.500 kooperanata. Od navedene količine oko 75 posto je izvezeno na tržište EU, dok je ostatak korišten za preradu u fabrikama Natura food d.o.o. Bijeljina i Voćar-promet iz Zvornika”, kazali su nam u Agroni.

U narednoj sezoni Agrona planira povećanje uzgoja kornišona za 20 posto, ali i uključivanje većeg broja kooperanata koji će se baviti uzgojem ove kulture. Pored kornišona preko firme Agrona, Adriatic Group planira uzgoj i drugih povrtlarskih i voćarskih kultura, a posebno je interesantan uzgoj i otkup paprika i jagodičastog voća.

“Planirana je ukupna investicija od šest miliona dolara, te stvaranje ukupno 5.140 radnih mjesta u BiH u naredne četiri godine”, kažu u ovoj kompaniji, te dodaju kako BiH ima velike šanse kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja, ali da država odvaja jako mali procenat za poticaj domaćoj proizvodnji i domaćim poljoprivrednicima, te iz tog razloga još postoji veći omjer uvoza u odnosu na domaću proizvodnju.

Cjelovit članak na: oslobodjenje.ba

Previous Nacionalni park Una: Posjete u 2015. veće za 40 posto
Next Drvna industrija u Bosni i Hercegovini: PROZVODNJA NAMJEŠTAJA NEZAUSTAVLJIVO RASTE

You might also like

BIZNIS

Bosanske poslastice prvi put na najvećem svjetskom sajmu u Minhenu

  U Minhenu je danas otvoren sajam pekarske i slastičarske industrije IBA 2018. Ove godine na tom prestižnom sajmu svog predstavnika ima i Bosna i Hercegovina. Na poziv organizatora sajma,

BIZNIS

Malezijski trgovački lanci zainteresovani za bosanske proizvode

  Predstavnici bosanskohercegovačkih kompanija Hepok, Klas, Livno mljekare i Sultan jučer su u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Kuala Lumpuru održali sastanak s predstavnicima dva najveća distributivna trgovačka lanca u

BIZNIS

Karić: Autoput od Konjica do Mostara može ići kroz Prenj uz uštedu od 300 miliona eura

Prema analizi idejnog projekta na Koridoru 5c na trasi od Konjica do Mostara, koju su uradile JP Autoceste FBiH, južni dio autoputa A1 bi mogao biti pomjeren i ići kroz