Hamdija Mulić (1881–1944.), prvi pedagoški pisac u Bosni i Hercegovini

Osmog januara navršava se 72 godina od smrti Hamdije Mulića učitelja, književnika i prvog bosanskohercegovačkog pedagoškog pisca. Mekteb i osnovnu školu pohađao je u rodnom Konjicu, a Nižu gimnaziju i Učiteljsku školu završio je u Sarajevu, gdje je i umro 8.januara 1944.godine.

Kao učitelj službovao je u Konjicu i Hrasnici, a od 1913. godine pa do mirovine, radio je u Sarajevu.Uz učiteljsku službu predavao je pedagoške predmete u Učiteljskoj školi i Gazi Husref-begovoj medresi. Sarađivao je u časopisima:Behar, Pobratim, Smilje, Gajret, Biser, Školski vjesnik, Učiteljska zora, Pravda, Novi behar i dr. U listu Behar objavio je tridesetak priča, zabilježio isto toliko narodnih pjesmama i više  pripovijetki. Jedan broj književnih radova objavio je pod pseudonimom Ata Nerćes.

Kako je Hamdija Mulić pisao o odgoju i značaju knjige u prosvjećivanju, govore mnogi njegovi tekstovi koji su i danas aktuelni.

«Ima inteligentnih ljudi, koji se kite znanjem i umiećem, ali pravo ne shvaćaju plemenitu svrhu na zemlji, te su sa etičkog stajališta pravi idioti…Svrha je pravoga odgoja da se u odgajanicama obrazuje samo onakav inteligent, koji će im dati sigurnu sposobnost da mognu razlikovati dobro od zla; da im dobro izlazi iz duše, kao da i iz duše mrze sve ono, što nije dobro za nj, ni za druge…
Nije dosta samo natrpati dječju dušu znanjem, nego treba da i najmanji dio nauke utječe na dobar odgoj mladeži…» pisao je rahmetli Hamdija Mulić.

(mojkonjic.com/MiruhBosne)

Previous Žrtve “čestitale“ Dan RS-a Dodiku, Ivaniću, Vučiću: Naša je obaveza da ne šutimo...
Next Muzej Stare pravoslavne crkve u Sarajevu

You might also like

HISTORIJA

Uspon Bosne pod Kotromanićima: i komšije pod bosanskom krunom!

.. Da je pako ta obitelj bila prava bosanska, sam nam Tvrtko svjedoči u povelji danom Dubrovčanim na 9. Trav. 1387. pišući ‘jere od starijeh vremena od kojih nije pametara

HISTORIJA

U Srebrenici 1942. Bošnjaci od pokolja spasili 3.500 Srba

  Danas je malo poznato, iako postoje historijski dokumenti, da je u Drugom svjetskom ratu spriječen pokolj Srba u Srebrenici. Slučajevi hrabrosti i solidarnosti u Drugom svjetskom ratu nisu bili

NAŠI DANI

Pitamo vas: Ko je najveći bosanski vladar?

‘Kao što čovjek svoju djecu i familiju ljubi, tako treba da ljubi i svoju domovinu Bosnu. I zaista treba domovini davati prvenstvo u počasti, jer naše tijelo je šaka zemlje