Hamdija Mulić (1881–1944.), prvi pedagoški pisac u Bosni i Hercegovini

Osmog januara navršava se 72 godina od smrti Hamdije Mulića učitelja, književnika i prvog bosanskohercegovačkog pedagoškog pisca. Mekteb i osnovnu školu pohađao je u rodnom Konjicu, a Nižu gimnaziju i Učiteljsku školu završio je u Sarajevu, gdje je i umro 8.januara 1944.godine.

Kao učitelj službovao je u Konjicu i Hrasnici, a od 1913. godine pa do mirovine, radio je u Sarajevu.Uz učiteljsku službu predavao je pedagoške predmete u Učiteljskoj školi i Gazi Husref-begovoj medresi. Sarađivao je u časopisima:Behar, Pobratim, Smilje, Gajret, Biser, Školski vjesnik, Učiteljska zora, Pravda, Novi behar i dr. U listu Behar objavio je tridesetak priča, zabilježio isto toliko narodnih pjesmama i više  pripovijetki. Jedan broj književnih radova objavio je pod pseudonimom Ata Nerćes.

Kako je Hamdija Mulić pisao o odgoju i značaju knjige u prosvjećivanju, govore mnogi njegovi tekstovi koji su i danas aktuelni.

«Ima inteligentnih ljudi, koji se kite znanjem i umiećem, ali pravo ne shvaćaju plemenitu svrhu na zemlji, te su sa etičkog stajališta pravi idioti…Svrha je pravoga odgoja da se u odgajanicama obrazuje samo onakav inteligent, koji će im dati sigurnu sposobnost da mognu razlikovati dobro od zla; da im dobro izlazi iz duše, kao da i iz duše mrze sve ono, što nije dobro za nj, ni za druge…
Nije dosta samo natrpati dječju dušu znanjem, nego treba da i najmanji dio nauke utječe na dobar odgoj mladeži…» pisao je rahmetli Hamdija Mulić.

(mojkonjic.com/MiruhBosne)

Previous Žrtve “čestitale“ Dan RS-a Dodiku, Ivaniću, Vučiću: Naša je obaveza da ne šutimo...
Next Muzej Stare pravoslavne crkve u Sarajevu

You might also like

HISTORIJA

Zašto je Mak Dizdar 1971. podnio ostavku na članstvo u Upravi Udruženja književnika

Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća na jugoslavenskoj političkoj, društvenoj i kulturnoj sceni lomila su se koplja koja su dvadesetak godina nakon toga zadala i smrtonosni udarac samoj

HISTORIJA

Stari bosanski gradovi: Kreševo

Kreševo pripada tipu većih srednjovjekovnih gradova slobodnog trougaonog tlocrta sa kulama na uglovima. Pretpostavka je da je unutar obora postojala branič-kula. Imao je značajno podgrađe, koje je bilo jak rudarski i

HISTORIJA

Utjecaj Bošnjaka na razvoj osmanske umjetnosti: Minijaturisti, kaligrafi, inženjeri, zlatari, ćilimari, arhitekte…

“U godinama našeg šegrtovanja, kada je majstor Osman tek bio prešao s položaja kalfe na mjesto majstora, svi smo prema njemu osjećali veliko poštovanje, divljenje i ljubav. Bio je veliki