Adis Zukić vjerni čuvar domaćih sorti voća

Adis Zukić vjerni čuvar domaćih sorti voća

Već dugi niz godina Adis Zukić iz Sanskog Mosta bavi se proizvodnjom ukrasnog drveća te je vremenom postao veoma uspješan u ovoj branši, a u posljednje vrijeme u svome rasadniku uzgaja autohtone vrste voća, među kojima su i neke sorte kojima je prijetilo potpuno iščeznuće, pišu Nezavisne.

“Ima tu nekih dvadesetak sorti autohtone jabuke i kruške, zatim tu je više vrsta trešanja, višanja, hruštova, šljiva i drugog voća, uglavnom jedna raznolika zbirka. Bavim se kalemljenjem tog voća koje obično počinje u januaru ili februaru, zavisno od toga kakva je zima. Tako ukalemljeno voće prodajem ili doniram i ostvarujem pristojnu zaradu, mada to nije primarni cilj. Jednostavno, ne želim da domaće sorte iščeznu, s obzirom na sve veću zastupljenost voća koje se uvozi sa strane”, kaže Zukić.

Prema njegovim riječima, prednost autohtonog voća je prije svega u zdravim plodovima, s obzirom na to da stabljike tih voćaka ne zahtijevaju prskanje niti bilo kakav drugi tretman.

Kako ističe, zbog uvoznih lobija i neselektivne politike, mnoge domaće sorte voća bile su pred nestankom, ali se u posljednje vrijeme situacija značajno promijenila.

“Ljudi su se osvijestili, pa se sve više odlučuju da zasade domaću kalatušu, crnu krušku, jabuku petrovku, hašlamu bjelicu ili šljivu savku. Često volim reći prijateljima i poznanicima da, ukoliko žele jesti zdravo voće, zasade vlastiti voćnjak. Mislim da svako domaćinstvo, ukoliko postoje uslovi, treba da uzgaja voće, a ja preporučujem naše domaće sorte”, ističe Zukić. Dodaje kako vodi brigu o preko 50 voćnjaka na ovim prostorima, a mnoge od njih je sam sadio.

U njegovom rasadniku mogu se susresti i kalemljena stabla koja daju više vrsta različitih sorti jabuke ili kruške.

“Ja to zovem voćarskom botanikom, pa tako, recimo, s jednog stabla možete ubrati različite sorte jabuka, od onih najranijih pa do kasnih koje posljednje dospijevaju, kao što je zelenika”, dodaje Zukić.

Inače, ovaj mladi poduzetnik, na prostoru Sanskog Mosta, pa i šire, prepoznatljiv je po uzgoju ukrasnog drveća, pa tako podiže 40 različitih vrsta sadnica četinara i drugog ukrasnog drveća. Ovim poslom prije mnogo godina počeo se baviti iz nužde, jer dugo vremena nije uspijevao pronaći zaposlenje, a vremenom je vlastitim radom, trudom i zalaganjem podigao jedan od najvećih rasadnika na području Unsko-sanskog kantona.

Previous Schmidt o britanskim sankcijama Dodiku i Cvijanović: Oni su propustili svaku priliku da se vrate konstruktivnom dijalogu
Next Ruske prijetnje Bosni i Hercegovini i Švedskoj nedopustive

You might also like

Ekonomija/Biznis

Klas: Izvoz u 2016. veći za 12 posto

Najznačajnija izvozna tržišta su Turska, Hrvatska, Crna Gora, Danska, Švedska, Švicarska i SAD. Klas godišnje može proizvesti ukupno 140.000 tona hrane, i svakako da ove kapacitete treba maksimalno iskoristiti za

MADE IN BOSNIA-387

Bostan iz Bosanske krajine

Naizgled zapuštena parcela na plodnoj zemlji u okolici Sanskog Mosta krije pravo slatko blago. Sakrivene u travi i korovu, sa zemlje se ubiru domaće, svježe sanske lubenice. U poljoprivrednoj zadruzi

MADE IN BOSNIA-387

Investicije iz dijaspore: U Prijedoru otvorena hladnjača kapaciteta do 200 tona

U Prijedoru je danas svečano puštena u rad nova hladnjača kapaciteta od 150 do 200 tona, u okviru novog preduzeća “Agroplus”, čiji su vlasnici Enisa Larsson i njen suprug Kristen,