Od 1. maja 2025. godine, aerodrom u Trebinju ima novog direktora.
Predrag Babić sjeo je u fotelju umjesto Mladena Stankovića, koji je podnio ostavku, a od njega je, sudeći prema izjavama, osim papirologije, naslijedio i stav da projekat napreduje.
Stanković je Direktu potvrdio da je ostavku podnio iz privatnih razloga.
“Skupština društva je moju ostavku usvojila i istovremeno imenovala kolegu Babića za direktora privrednog društva Aerodrom Trebinje od 1.5. 2025. godine”, precizirao je Stanković 4 .juna.
Novi direktor Predrag Babić dolazi takođe iz Srbije.
Prema javno dostupnim podacima, on je bio prvi direktor preduzeća „Aerodromi Srbije“, koga je srbijanska Vlada osnovala 2016. godine.
Stranica i Facebook sa podacima iz 2004. godine
Na internet stranici trebinje-airport.com, posljednja informacija objavljena je u februaru 2024. godine, a radi se o obavještenju o Studiji uticaja na životnu sredinu.
Studija je, podsjećaju Nezavisne, zatražena nakon što su se vlasti u Dubrovniku pobunile da neće dozvoliti izgradnju bez prethodno urađene studije, tvrdeći da će aerodrom i objekti biti građeni u zaštitnoj zoni rijeke Omble, te tako ugroziti izvorište pitke vode za Dubrovčane.
Osim informacija o studiji, na zvaničnom sajtu aerodroma Trebinje samo piše da je stranica u pripremi, a za one koji žele dobiti bilo kakve podatke, nije ostavljen ni broj telefona.
Slično je i sa Facebook stranicom Aerodrom Trebinje, gdje se takođe ne može pronaći kontakt broj preduzeća, ali su, za razliku od internet stranice, nešto ažurniji, te prenose šta drugi pišu o projektu aerodroma. Posljednja vijest je iz novembra 2024. godine, gdje se kaže da je od oko 300 hektara koje bi trebalo da obuhvata aerodrom, eksproprisano 12 odsto, odnosno da je vlasnicima zemljišta do tada isplaćen novac za oko 35 hektara.
Gradonačelnik optimističan
Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja, kaže da je razgovarao sa novim direktorom aerodroma, podsjećajući da je Predrag Babić već učestvovao na projektu trebinjskog aerodroma, ali i da je bio i direktor preduzeća “Aerodromi Srbije”.
“On (Babić) je kazao da nema nikakvih problema ni da se neće nastaviti. On smatra da sve ide nekom planiranom dinamikom, bez obzira na to što je, nažalost, ovaj projekat prisutan duži period u Trebinju. Što se tiče njihovih obaveza, izrade glavnog projekta, to ide po planiranoj dinamici”, tvrdi Ćurić za “Nezavisne”.
Lokacija aerodroma planirana je zapadno od urbanog centra grada, prema naselju Hum.
“Obuhvata dijelove naseljenih mjesta Trebinja: Hum, Jusići, Petrovići, Jušići, Taleža, Duži, Ljubovo, Gola Glavica, Klikovići i Cerovac”, rečeno je u Studiji uticaja na životnu sredinu za izgradnju i rad aerodroma Trebinje, koju je izradio CETEOR iz Sarajeva.
Historija Aerodroma Trebinje
Najava izgradnje aerodroma u Trebinju stara je više od 18 godina, a preduzeće „Aerodrom Trebinje“ osnovano je posljednji put 2020. godine. No, od tada imao samo upravu, a pistu, prateće objekte, avione i putnike – ne.
Priča o aerodromu u Trebinju počela je 2006, ubrzo je osnovano JP, a plan je bio da aerodrom bude izgrađen u selu Zupci, te da 2011. polete i prvi avioni. Ne samo da od toga nije bilo ništa, već je 2014. godine Vlada Srpske zatvorila “Aerodrom Trebinje”.
Priča je ponovo oživjela 2020. godine, kada sve preuzima Srbija, osnivač je bilo preduzeće “Aerodromi Srbije” Niš, a u direktorsku fotelju sjeda pomenuti Mladen Stanković.
Tada je promijenjena lokacija za aerodrom pa se on preselio u selo Mioniće, ali ni to nije trajalo dugo, pa je kao nova lokacija izabrano selo Taleža. Plan da avioni polete bio je mart 2022, pa onda 2023, a u 2025. godini nadležni se tek nadaju izgradnji aerodroma u 2026.
Trenutno se, takođe prema riječima Mirka Ćurića, rješava pitanje sa hrvatskom stranom.
“Dobio sam informaciju od uprave, prethodnog i novog direktora, svi elaborati, sve što je neophodno da se riješi zaštita životne sredine, to će oni obuhvatiti građevinskom dozvolom kako ne bi došlo do ugrožavanja ne samo dijela Hrvatske, već, naravno, prije svega Trebinja”, istakao je Ćurić za “Nezavisne”.
“Gutanje” javnog novca na aerodrom koji ne postoji
Đorđe Vučinić, poslanik u Klubu Za pravdu i red u NS RS, kaže da je kompletna priča o aerodromu Trebinje do sada bila mazanje očiju javnosti.
“Tokom postojanja prvog preduzeća ‘Aerodrom Trebinje’, na plate radnika godišnje je išlo 360.000 KM, a izrada projektne dokumentacije koštala je preko tri miliona KM. Novi aerodrom je želio da pravi Rodoljub Drašković, a onda je to preuzela Vlada RS. Tu su obustavljani tenderi, pa je Srbija preuzela posao. Tada je najavljivano da će letovi biti krajem 2021, a Skupština Trebinja izglasala je tada kredit od pet miliona maraka, od čega je 600.000 išlo za potrebe izgradnje aerodroma i niko ne zna šta je bilo s tim novcem. Ništa od tada nismo dobili, trenutno se u Taleži ništa ne dešava. Novom direktoru želim sreću, jer to je jedino što, izgleda, leti sa trebinjskog aerodroma”, kaže Vučinić za “Nezavisne “.
A dok se čeka da počnu radovi na izgradnji, na ovom projektu novac se uveliko troši.
Kako je nedavno objavio portal “Capital”, “Vode Srpske” dale su firmama iz Banjaluke i Bijeljine čak 733.000 KM za izradu idejnog rješenja i projekat otpadnih voda sa aerodroma.
Kako treba izgledati aerodrom Trebinje – duplo veći terminal od sarajevskog
Ukupna površina aerodroma će biti 48.805 kvadratnih metara.
Objekti će biti:
- Terminal 38.640 kvadratnih metara
- Kontrola leta 2.515 kvadratnih metara, od čega je toranj 2.280 kvadratnih metara
- Vatrogasna stanica od 1.710, garaža od 2.947 i praonica vozila od 270 kvadratnih metara
- Pregled službenih lica 852 kvadratna metra
- Svi prostori za gorivo (skladišta, pretakalište, pumpna stanica i dr.) 1.972 kvadratna metra
- Ostali tehnički prostori aerodroma (eko zona, kontrola naplate parkiranja, prostori za pse, granična policija…) 2.144 kvadratna metra
- Poletno-sletna staza od 3.500 metara
Autori analize naglasili su ranije da je prometna infrastruktura do aerodroma loša, da se radi o lokalnim cestama koje su u vrlo lošem stanju, nezadovoljavajuće širine, a na mjestima je sigurnost prometa vrlo ugrožena.
Izvor: N1
