Albright: Podržala tribunal UN-a koji je arhitekte rata protiv Bosne na kraju stavio u zatvor

U 84. godini preminula je Madeleine Albright, prva žena državna sekretarka Sjedinjenih Američkih Država (SAD)

Bila je državna sekretarka od 1997. do 2001. godine, za vrijeme vladavine predsjednika Billa Clintona.

Njena smrt je potvrđena u emailu upućenom osoblju “Albright Stonebridge Group”, globalne strateške kompanije koju je osnovala upravo bivša državna sekretarka.

Albright je bila ključna osoba u administraciji nekadašnjeg predsjednika Clintona. Prvo je bila američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama, a zatim je postala najviši američki diplomata. Zagovarala je širenje NATO-a, zalagala se za intervenciju alijanse na Balkanu kako bi zaustavila genocid i etničko čišćenje, nastojala je smanjiti širenje nuklearnog oružja i zagovarala ljudska prava i demokratiju širom svijeta.

Kako navodi američki “CNN”, Albright je bila lice američke vanjske politike u deceniji između kraja Hladnog rata i rata protiv terorizma izazvanog napadima u SAD-u 11. septembra 2001. godine, eri koju je tadašnji predsjednik George H.W. Bush najavio kao “novi svjetski poredak”.

Albright je sebe smatrala “pragmatičnom idealistkinjom” koja je osmislila termin “asertivni multilateralizam” kako bi opisala vanjsku politiku Clintonove administracije. Vidjela je SAD kao “neizostavnu naciju” kada je u pitanju korištenje diplomatije uz upotrebu sile u cilju odbrane demokratskih vrijednosti širom svijeta.

“Mi stojimo visoko i vidimo dalje u budućnosti od drugih zemalja, i vidimo opasnost za sve nas”, izjavila je za “NBC” 1998. godine.

“Znam da su Amerikanci u uniformama uvijek spremni da se žrtvuju za slobodu, demokratiju i američki način života”, govorila je.

Madeleine Jana Korbel Albright rođena je kao Marie Jana Korbelova u Pragu u tadašnjoj Čehoslovačkoj 15. maja 1937. godine. Albright je u Sjedinjene Američke Države imigrirala sa porodicom iz Čehoslovačke 1948. godine, javlja AA.

Probosanski stavovi

Reuters podsjeća na njenu ulogu vezano za Bosnu i period agresije.

Olbrajtova je bila diplomata koja je oštro govorila u administraciji koja je oklijevala da se uključi u dvije najveće spoljnopolitičke krize 1990-ih – genocide u Ruandi i Bosni i Hercegovini.

-Dok je bila u Ujedinjenim nacijama, tražila je čvršću liniju protiv Srba u Bosni nakon što su vojne snage bosanskih Srba opkolile glavni grad Sarajevo.

Nakon što su 1995. pale enklave na istoku Bosnu i masakrirano više od 8.000 ljudi, Sjedinjene Države su odgovorile radeći s NATO-om na zračnim napadima koji su prisilili okončanje rata, ali tek nakon što je on trajao tri godine.

-Na početku Clintonove administracije, dok se ona bezuspješno zalagala za brži i snažniji odgovor u Bosni, Olbrajtova je podržala tribunal Ujedinjenih nacija za ratne zločine koji je arhitekte tog rata, uključujući predsednika Srbije Slobodana Miloševića i lidere bosanskih Srba, na kraju stavio u zatvor, rekao je James O’Brien, viši savjetnik Olbright tokom rata u Bosni.

Bolne lekcije naučene u Ruandi i Bosni dobro su poslužile Sjedinjenim Državama na Kosovu, kada je Vašington vidio da moćniji Srbi započinju program etničkog čišćenja etničkih Albanaca.

(Agencije/MiruhBosne)