U svemu što radi – plakatima, naslovnicama knjiga, suvenirima – vidljiva je njena fascinacija slovom kao slikovnim simbolom. Do sada je dizajnirala nekoliko fontova – Nina Mašina, Sarajevo Dingbats i Bosančica.
Kreaitvnu snagu slova i poruke koju nose godinama pronalazi grafička dizajnerica Aleksandra Nina Knežević (Sarajevo, 1973). Znajući da su slova stilizirane i pojednostavljene slike, koristi ih kao “vodiče” kroz rodni grad i kroz historiju zemlje u kojoj je odrasla. Knežević je prije četiri godine uvrštena među dvije stotine najboljih svjetskih ilustratora u selekciji Luezers Archiva.
U svemu što radi – plakatima, naslovnicama knjiga, suvenirima – vidljiva je njena fascinacija slovom. Do sada je dizajnirala nekoliko fontova – Nina Mašina, Sarajevo Dingbats i Bosančica. Pažnju javnosti skrenula je ponovno na sebe prvom nagradom osvojenom prošle sedmice na konkursu Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiHPišem ti bosančicom.
Ninina Bosančica za djecu ocijenjena je najboljom među 115 kreativnih rješenja pristiglih na konkurs. Aleksandra Nina Knežević učesnica je i međunarodne izložbe ilustracija Voli me, ne voli me, nedavno predstavljene u istanbulskoj Galeriji “-1”. Ova postavka, na kojoj radove izlažu devet bosanskohercegovačkih, petnaest hrvatskih i četiri turska umjetnika, sredinom decembra gostovat će i u Berlinu.
Sjećanja o Bosni
“Oduvijek sam željela napraviti rad s motivima i simbolima sa stećaka, bosančicom i vizuelnim jezikom vezanim za srednjovjekovnu Bosnu. Konkurs me potakao da konačno realiziram djetinju fascinaciju i krenem za odgovorima s ogromnih kamenih skulptura s crtežima i porukama. Često sam ih promatrala u Hercegovini, ali i kod kuće – neke tatine knjige bile su ukrašene tim motivima. Od tada je ostala želja da odgonetnem enigme tih simbola”, objasnila je Nina za Stav.
Kreirajući Bosančicu za djecu, ova dizajnerka krenula je u potragu sa “sjećanjem” o Bosni koje čuvaju simboli njenog autentičnog pisma. Nina je u idejnim rješenjima uzimala one što su najsličniji simbolima iz pisama koje su nam danas poznata i koja koristimo. U bosančici nije bilo malih slova, a velika su se s vremenom mijenjala. U rješenjima za mala slova bosančice koristila se slikovnim motivima sa stećaka.
“Bosančica za djecu nije namijenjena samo djeci. Svi smo mi zaboravili ponešto ili ne znamo ništa o našoj prošlosti, tako da je ovo zabavan, jednostavan i nevin način da se nauči ili obnovi znanje”, kaže Nina. Vizuelni jezik koji koristi veseo je, lepršav i razigran, pa je blizak dječijem jeziku, ali i jednostavan i čitljiv svima. U ranijim intervjuima isticala je da joj je kao umjetnici vrlo važno sačuvati “dijete u sebi”, jer je onda u kreativnom smislu sve moguće.
“Oduvijek sam željela ilustrirati slikovnice za djecu. Žalosno je da se u BiH skoro nikako ne objavljuju slikovnice za djecu domaćih autora. U Hrvatskoj se, naprimjer, godišnje objavi pedesetak dječijih slikovnica domaćih autora. Tako je i moja prva slikovnica na tekst hrvatske spisateljice Ane Đokić objavljena upravo u Hrvatskoj. Želja mi je da i knjigu Bosančica za djecu ponudim publici”, objasnila je Aleksandra Nina Knežević, koja je od 2006. do 2010. godine bila predsjednica Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine.
Nina je Bosančicom za djecu objedinila više svojih profesionalnih opsesija: kako je obožavalac tipografije, pisma i simbola, ovaj konkurs omogućio joj je da, osim Bosančice za djecu, dizajnira i funkcionalan font koji se na računaru može instalirati i koristiti kao i svaki drugi font. Nina je osmislila slovaricu s bosančicom koja na maštovit način igrom kroz knjigu uvodi djecu u ovo pismo.
“Fontovi su vezani za početke mog rada na računaru, jer sam shvatila koliko se raznih mogućnosti nudi kroz tipografiju i koliko je digitalizacija ubrzala mogućnosti odabira različitih vrsta slova koja koristimo u kreativne svrhe”, kazala je ova grafička dizajnerica.
(Faktor.ba/STAV/mb)
