Aleksandra Nina Knežević, uspješna grafička dizajnerica: Nagrađena kreatorica Bosančice za djecu

Aleksandra Nina Knežević, uspješna grafička dizajnerica: Nagrađena kreatorica Bosančice za djecu

U svemu što radi – plakatima, naslovnicama knjiga, suvenirima – vidljiva je njena fascinacija slovom kao slikovnim simbolom. Do sada je dizajnirala nekoliko fontova – Nina Mašina, Sarajevo Dingbats i Bosančica.

Kreaitvnu snagu slova i poruke koju nose godinama pronalazi grafička dizajnerica Aleksandra Nina Knežević (Sarajevo, 1973). Znajući da su slova stilizirane i pojednostavljene slike, koristi ih kao “vodiče” kroz rodni grad i kroz historiju zemlje u kojoj je odrasla. Knežević je prije četiri godine uvrštena među dvije stotine najboljih svjetskih ilustratora u selekciji Luezers Archiva.

U svemu što radi – plakatima, naslovnicama knjiga, suvenirima – vidljiva je njena fascinacija slovom. Do sada je dizajnirala nekoliko fontova – Nina Mašina, Sarajevo DingbatsBosančica. Pažnju javnosti skrenula je ponovno na sebe prvom nagradom osvojenom prošle sedmice na konkursu Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiHPišem ti bosančicom.

Ninina Bosančica za djecu ocijenjena je najboljom među 115 kreativnih rješenja pristiglih na konkurs. Aleksandra Nina Knežević učesnica je i međunarodne izložbe ilustracija Voli me, ne voli me, nedavno predstavljene u istanbulskoj Galeriji “-1”. Ova postavka, na kojoj radove izlažu devet bosanskohercegovačkih, petnaest hrvatskih i četiri turska umjetnika, sredinom decembra gostovat će i u Berlinu.

Sjećanja o Bosni

“Oduvijek sam željela napraviti rad s motivima i simbolima sa stećaka, bosančicom i vizuelnim jezikom vezanim za srednjovjekovnu Bosnu. Konkurs me potakao da konačno realiziram djetinju fascinaciju i krenem za odgovorima s ogromnih kamenih skulptura s crtežima i porukama. Često sam ih promatrala u Hercegovini, ali i kod kuće – neke tatine knjige bile su ukrašene tim motivima. Od tada je ostala želja da odgonetnem enigme tih simbola”, objasnila je Nina za Stav.

VH-Nina-Knezevic-6Kreirajući Bosančicu za djecu, ova dizajnerka krenula je u potragu sa “sjećanjem” o Bosni koje čuvaju simboli njenog autentičnog pisma. Nina je u idejnim rješenjima uzimala one što su najsličniji simbolima iz pisama koje su nam danas poznata i koja koristimo. U bosančici nije bilo malih slova, a velika su se s vremenom mijenjala. U rješenjima za mala slova bosančice koristila se slikovnim motivima sa stećaka.

“Bosančica za djecu nije namijenjena samo djeci. Svi smo mi zaboravili ponešto ili ne znamo ništa o našoj prošlosti, tako da je ovo zabavan, jednostavan i nevin način da se nauči ili obnovi znanje”, kaže Nina. Vizuelni jezik koji koristi veseo je, lepršav i razigran, pa je blizak dječijem jeziku, ali i jednostavan i čitljiv svima. U ranijim intervjuima isticala je da joj je kao umjetnici vrlo važno sačuvati “dijete u sebi”, jer je onda u kreativnom smislu sve moguće.

“Oduvijek sam željela ilustrirati slikovnice za djecu. Žalosno je da se u BiH skoro nikako ne objavljuju slikovnice za djecu domaćih autora. U Hrvatskoj se, naprimjer, godišnje objavi pedesetak dječijih slikovnica domaćih autora. Tako je i moja prva slikovnica na tekst hrvatske spisateljice Ane Đokić objavljena upravo u Hrvatskoj. Želja mi je da i knjigu Bosančica za djecu ponudim publici”, objasnila je Aleksandra Nina Knežević, koja je od 2006. do 2010. godine bila predsjednica Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine.

Nina je Bosančicom za djecu objedinila više svojih profesionalnih opsesija: kako je obožavalac tipografije, pisma i simbola, ovaj konkurs omogućio joj je da, osim Bosančice za djecu, dizajnira i funkcionalan font koji se na računaru može instalirati i koristiti kao i svaki drugi font. Nina je osmislila slovaricu s bosančicom koja na maštovit način igrom kroz knjigu uvodi djecu u ovo pismo.

“Fontovi su vezani za početke mog rada na računaru, jer sam shvatila koliko se raznih mogućnosti nudi kroz tipografiju i koliko je digitalizacija ubrzala mogućnosti odabira različitih vrsta slova koja koristimo u kreativne svrhe”, kazala je ova grafička dizajnerica.

 

(Faktor.ba/STAV/mb)

 

Previous Hedef Group gradi luksuzni hotel u Sarajevu, investicija od 60 mil. BAM
Next Zgrada Barok u Tuzli - Izgrađena u čast Franca Ferdinanda

You might also like

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Nakon 250 godina riješena misterija Hasanaginice

Bliži se 250. godišnjica objavljivanja Hasanaginice. Nju je 1774. u svom djelu “Viaggio in Dalmazia” objavio talijanski opat i putopisac Alberto Fortis. Od tada do danas, Hasanaginica je tri stoljeća svjedočanstvo života i

KULTURA I UMJETNOST

Centar kulture i mladih programe posvetio sjećanju na Zuku Džumhura i Safeta Isovića

Centar kulture i mladih koji ove godine obilježava 55 godina postojanja u ovom mjesecu će dva programa posvetiti značajnim bosanskohercegovačkim ličnostima. Riječ je o obilježavanju stogodišnjice od rođenja Hodoljupca Zulfikara Zuke Džumhura,

KULTURA I UMJETNOST

Održana manifestacija “Tragovima bosanskog kraljevstva na tvrđavi Vranduk”

Prema riječima Adnadina Jašarevića, direktora Muzeja Grada Zenice, ovo je već tradicionalna manifestacija na kojoj se prezentuju jela i igre iz srednjeg vijeka. Muzej grada Zenice već osmu godinu zaredom