Amerikanac Mathieu u svojoj kući napravio muzej sa suvenirima iz Bosne

Amerikanac Mathieu u svojoj kući napravio muzej sa suvenirima iz Bosne

Chris Mathieu je tri desetljeća života posvetio Bosni i Hercegovini, a u kući u Minnesoti napravio je pravi muzej.

Suveniri sa Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine, amblemi, dresovi, uniforme, fotografije, ratni magazini, simboli bratstva i jedinstva iz ere bivše Jugoslavije, posteri, šljemovi, pokloni koje je skupljao po proputovanjima po Bosni i Hercegovini, raznorazne stvari koje su se nudile na internetu…

Sve se to nalazi 8.000 kilometara od Sarajeva, u muzeju koji je u svojoj kući u Minnesoti napravio Chris Mathieu, Amerikanac francuskih i njemačkih korijena, čovjek koji je protekla tri desetljeća života posvetio opsesiji zvanoj Bosna i Hercegovina. Tokom trodesetljetnog upoznavanja Bosne i Hercegovine, njene historije, tradicije i kulture, Mathieu je, kako kaže, jednostavno zaključio da bi trebao podići glas kako bi pokušao upoznati ljude oko sebe o tome što se dešavalo u toj zemlji tokom, ali i poslije rata.

Kako, zašto i otkud to da će jedan Zemljanin rođen u Illinousu, američki projekt menadžer koji nema apsolutno nikakve dodirne tačke s Bosnom i Hercegovinom, toliki dio života u srcu najmoćnije zemlje svijeta odvojiti na državu sa drugog kraja planete? Napraviti muzej, pozivati na pravdu za Bosnu i Hercegovinu i žrtve genocida, dati sinu ime Dejan, lobirati za podizanje embarga na uvoz oružja u Bosni i Hercegovini u ratnom periodu, slaviti titulu evropskog košarkaškog prvaka s bh. kadetima, upozoravati na postdejtonski “aparthejd” i rast mržnje u svijetu…?

Pitanja su to na koja niko, osim samog Chrisa, neće dati tačan odgovor.

“U početku, moja opsesija odnosila se samo na rat i na pravdu koju zaslužuju žrtve. Bosna i Hercegovina treba imati taj glas u svijetu, a ja, kao Amerikanac, mogu imati snažan i respektabilan glas kako bih govorio u ime onih koji to ne mogu. To je moje životno djelo. Iznevjerili smo Bosnu i njen narod. Na mnogo načina smo izdali Bosnu lažnim obećanjima i nadom u bolju budućnost. Svim ovim što radim, jednostavno se trudim biti bolji čovjek”, tvrdi Mathieu, koji je vezanost s Bosnom i Hercegovinom izrazio i tako što je sinu dao ime Dejan.

“Osim toga što mi se svidjelo, predstavlja i bosansko, ali i ime bosanskih Srba. To je moj način da odam počast svim onim Srbima koji su se kroz historiju borili i branili Bosnu i Hercegovinu. Ljudima poput Jovana Divjaka i Srđana Aleksića. Bosna i Hercegovina nije Bosna i Hercegovina bez svih ljudi koji čime njeno društveno tkivo”, kaže Mathieu.

Muzej posvećen Bosni i Hercegovini kruna je njegovog aktivizma. U njemu izlaže mnogobrojne eksponate, do kojih je, prema onome što priča, dolazio na sve moguće načine. Zastave Republike Bosne i Hercegovine, Armije Bosne i Hercegovine, različitih brigada, fildžani, posteri, registarske oznake, značke, grbovi bh. nogometnih klubova, umjetničke slike, bakrorezi… sve je to posloženo u Chrisova četiri zida.

Cjelovit članak na AJB: Amerikanac sinu dao ime Dejan, zbog Srba koji su branili BiH

Previous Porodica Grabus iz okoline Travnika: Godišnje prodaju čak tri tone sira i to kod kuće (Video)
Next Derubis Yachts radi nove jahte i prikolice za auta

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Premijerno prikazan film Avde Huseinovića “SARAJEVSKI VITEZOVI – POZDRAV DOMOVINI”

  Sinoć je u Multimedijalnoj sali Općine Novi Grad Sarajevo premijerno prikazan film “SARAJEVSKI VITEZOVI – POZDRAV DOMOVINI” autora Avde Huseinovića. Film kroz autentične video snimke i svjedočenje živih svjedoka

KULTURA I UMJETNOST

Povodom Dana državnosti: Crteži bosanskih gradova iz ’30-ih godina prošlog vijeka

  Izložba Historijskog arhiva Sarajevo “Crteži gradova Bosne i Hercegovine”, povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, otvorena je danas u Muzeju Sarajeva – Despića kuća, prenosi AA. Predstavljene su reprodukcije

KULTURA I UMJETNOST

Otvorena izložba ‘Znakovi Bosne’ u Gazi Husrev-begovom hanikahu

Izložba “Znakovi Bosne” dizajnerice umjetničke keramike Halide Emrić i slikara Seada Emrića, postavljena je u Gazi Husrev-begovom hanikahu. Video FENA