Apsurdi: Zašto je na slobodi Rade Danilović koji je tražio granatiranje Goražda “u cilju odmazde”!?

“Molim dejstvo artiljerije po gradu Goraždu u 17 sati 18.10.1993. godine u cilju odmazde za devet poginulih boraca 3. PLPBR”, napisao je pukovnik Rade Danilović, komandant 3. Podrinjske lake pješadijske brigade Vojske Republike Srpske istog dana. 

Naredba je uslijedila nakon što je njegova formacija na području Višegrada pretrpjela teške gubitke tokom napada na položaje Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Iz dokumenata u Goraždu moguće je vidjeti da je desetine osoba tog dana nastradalo. 

Na grad je palo 350 granata toga dana. 

Danilović nikada nije optužen ni za ovaj, ali ni niz drugih zločina koji su počinjeni pod njegovom komandom. 

On se čak ni ne krije. Slobodno živi na relaciji Bosna i Hercegovina – Srbija. 

I ne samo to. 

Bio je jedan od bitnih svjedoka u procesu pred Sudom Bosne i Hercegovine protiv Miluna Kornjače, brata Duška Kornjače, i pridonio da ovaj ratni zločinac dobije tek šest godina zatvora. 

Dok je jedan Kornjača presuđen, drugi je, naravno, utočište našao u Srbiji. 

I njega, kao i Brana Petkovića, komandanta  “TO srpska općina Goražde”, zvanični Beograd uredno štiti od ruke pravde iz Bosne i Hercegovine. 

Dok je on nedostupan, Danilović jeste, ali Tužilaštvo BiH ne zanima. 

Nije ih zanimao ni kada je svjedočio u korist Kornjače. 

“Danilovićeva naredba o granatiranju Goražda “u cilju odmazde” nešto je što je nemoguće naći u arhivima Armije R BiH. 

A ima još niz sličnih akata u arhivima VRS. 

Tako smo našli i naredbu Dragiše Masala, komandant TG Višegrad, 11. februara 1993. komandi 3. PLBR Čajniče u kojoj stoji: 

“Odmah otpočeti dejstvo artiljerije po rejonu Goražda i po neparnim satima sa po 2-3 projektila. Dejstvo prekinuti u petak 12. 2., a u subotu 13. 2. ostvariti jaku koncentraciju vatre po rejonu pijace u Goraždu”, kaže Muamer Džananović.

On pri Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, već godinama proučava zlodjela VRS na području goraždanske enklave. 

“Naredba o kojoj govorite bila je predmetom sporenja pred Tribunalom u Hagu. 

Tada je Danilović svjedočio u korist optuženih za zločine u Vukovaru. Kada je Tužilaštvo iznijelo taj dokument, Sud je odgovorio da se radi o nečemu što se desilo dvije godine kasnije, u drugoj državi i u drugom sukobu, te je Danilović svjedočio i napustio Hag. 

No, pojavio se u slučaju Kornjača. 

Tužilaštvo nije bilo u stanju, ili nije htjelo, problematizirati ovu njegovu naredbu. 

Dok se nastoji optužiti što više bošnjačkih oficira, on je slobodan čovjek”, kaže Džananović za politicki.ba. 

Premijerka BPK Aida Obuća nakon jučerašnjeg privođenja Edina Vranja u Srbiji…

MUP Srbije uhapsio je danas Edina Vranja, kod graničnog prijelaza Uvac-Rudo.U izvještaju se navodi kako se Edin Vranj sumnjiči za ratne zločine nad Srbima na području Goražda, tačnije u mjestu Strmica i Međeđa.

Stanovnici grada Goražda kojeg je vojska Republike Srpske držala u opsadi 1.336 dana, bez struje, vode i komunikacija, uz neprestano granatiranje tokom kojeg je ubijeno više od 2.000 civila, a od toga 148 djece, godinama traže pravdu i kažnjavanje zločinaca.

Konačno se mora prestati sa izjednačavanjem žrtve i zločinca, moralnih i ljudskih postupaka u odbrani golih života u potpunom goraždanskom okruženju i nemoralnih i neljudskih radnji koje su imale zločine kao svirepo pravilo u ostvarivanju svojih ciljeva.

Protiv pripadnika Armije RBiH i MUP-a s područja Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, u periodu od 2013. godine do danas, podignuto je ukupno 21 optužnica i sve su potvrđene. Osam optužnica je konačno presuđeno, na ukupno 89 godina zatvora. Sedam je oslobađajućih presuda i to protiv 5 pripadnika MUP-a, bivšeg komesara i načelnika policije, zamjenika komandira saobraćajne policije i dva policajca, te jednog vojnika i komandanta brigade. U toku je još šest sudskih postupaka protiv vojnika Armije RBiH.

Do danas su potvrđene samo dvije optužnice za počinjene ratne zločine nad opkoljenim bošnjačkim stanovništvom Goražda, u zaštićenoj zoni UN-a, što još jednom ubija preživjele građane i rodbinu žrtava koji su bili svjedoci varvarstva i terora, svakodnenvih pogibija i teškog ranjavanja civilnog stanovništva, uništavanja zdravstvenih i obrazovnih ustanova, kulturnih i vjerskih objekata.

Oni koji su počinili ratne zločine nad opkoljenom stanovništvom Goražda u pogledu mogućnosti bježanja od sudskih postupaka su u susjednoj zemlji Srbiji. Po ovom pitanju se traži poduzimanje konkretnih mjera za njihovu ekstradiciju i suđenje u BiH.