Avdović: Amerika i EU mogu pomoći ako promijene pristup

Avdović: Amerika i EU mogu pomoći ako promijene pristup

Ekspresne izborne reforme u Bosni i Hercegovini, koje je pod parolom “ograničeno i ciljano” prije osam mjeseci lansirala kancelarija američkog državnog sekretara Antony Blinkena i dalje više doprinose rastu sigurnosnih tenzija u BiH i regionu, a manje onome zbog čega su dizajnirane. I tako, postaju dio problema umjesto solucije.

Dakako, glavni krivci i dalje ostaju korumpirani bh.političari, od kojih je Milorad Dodik najgori i sam vrh ledenog brijega. Ali, neodlučnost da promjeni kurs svoje diplomatske akcije, iako su Washington mnogi dobronamjerni prilično često na to pozivali, eksponirala je pomenutu limitiranost na koju je Bidenova administracija sama sebe svela. I, na taj način doprinjela kreaciji gotovo idealnog ambijent – za Dodikov secesionistički, a sve izglednije i opasni put bez povratka. Jednostavno, Amerikanci su proćerdali mnogo vremena na izborni zakon po pogrešnom šnitu, umjesto da se robustno pozabave Dodikom i njegovom korumpiranom patronažnom mrežom, kako to u Washingtonu precizno navode.

POGREŠNO OD PRVOG DANA – Kao da se novi Izborni zakon u BiH učinio suviše lakim diplomatskim plijenom za jedan novi trijumfalni diplomatski krešendo. Ali, u politici je vrag uvijek u detaljima. Mjesecima se taj novi zakon pokušavao provući kroz iglene uši po suludoj matrici: Amerikanci su negdje izgovorili, a neko je to pribilježio – kako treba udovoljit i bh.(HDZ) Hrvatima, zato jer se Bošnjacima već udovoljilo (?!) preko “Inzkovog zakon” o kažnjavanju negatora genocida. I, povrh svega – podmiriti bosanske Srbe, čije ideje o paradržavi s vlastitom “državnom” zapravo entitetskom imovinom – rabi Dodik, pa mu treba dodjeliti tu vrstu koncesiju. I tu su krenuli dodani problemi. Dodik je svakog dana izgledao osokoljeniji, načisto ohrabren američkim pogrešnim izborom, pa se čak počeo rugati sankcijama i američkim funkcionerima koji ga obilaze iako je on na njihovoj “crnoj listi”. I noko se u Washingtonu nije postidio toga?!

ONO ŠTO JE SAD JEDINO MOGUĆE – Da ne duljimo, zato je nakon svega sad prihvatljivo dogovoriti se samo oko “tehničkih” aspekata reforme izbornog zakona u BiH. To su pitanja kontrole u više varijanti, vezano za elektronsko skeniranje i nadzor glasačkih mjesta, brojanja glasova, kako bi se osujetile izborne krađe po mjeri partijskih aparatčika. Ako u tome pomognu ove 2022. godine, Amerika i EU su dobro došle.Sve ostalo je suviše i otvara prostor za mnoge sumnje. A sumnje su opaka municija u bosanskom buretu baruta. Zato bi Amerikanci prije svih ostali trebali da budu transparentni 100 posto.

SPROVESTI U DIJELO SVIH PET PRESUDA IZ STRAZBURA -Naravno, ako dođe do usvajanja novog izbornog zakona u BiH treba konačno realiziratii i svih pet presuda evropskog Suda za ljudska prava u Strazburu. I to je to.

Insitiranje na etničkom “legitimnom” – zapravo HDZ modelu glasanja je naprosto neprihvatljivo, jer krši ljudska prava i ostaje ispod izbornih standarda u EU i SAD. Zamislite da je neko u Americi nametnuo takav zakon, pa da su za Baraka Obamu mogli glasati samo crnci (Afro-Amerikanci), a za Joe Bidena samo bijelci – ni jedan ni drugi ne bi bili predsjednici.

OPREZNO I S TERMINOM “IZDAJA” – Treba biti obazriv i prema vrsti kompromisa koji se nudi, jer Amerikanci i mnogi tumači njihove politike tu mantru rabe najlečšće. To je kompromis, po kojem se svi trebaju nečeg odreći. Samo, valja imati na umu, da nečije odricanje možda nekog može učini članom tročlanog Predsjedništva BiH, dok odricanje onog drugog može odvesti u dodatnu podjelu i gubitak države. Teško da je uopće moguće naći kompromis kad je opstanak ili gubitak države u pitanju. Treba dakle paziti na redoslijed riječ i izbor termina kad visoka delegacija EU i SAD dođu slijedeće sedmice u Sarajevo.

Otvoreno govoreći, malo je političkih budala u Bosni. Odavnoi se zna čitati između redova, politički spin jasan je mnogima. Uz sve, tu je i nikad budnija javnost, dakako, jer mediji imaju konkurenciju i u društvenim mrežama. A treba paziti i s upotrebom termina “izdaja”. Taj izbor riječi sugerira da će Amerika naći načina, da ucjeni, ili korumpira nekog političkog lidera, da pristane na nešto što je protiv interesa Bosne i Hercegovine. I da će (US) – tražiti punu kooperativnost u zamjenu za izbjegavanje američkih sankcija koji sigurno mnogima vise kao damaklov mač nad glavom. Oprezno s tim riječima, jer to je prije svega neprimjerno za Ameriku – da na taj način trguje s interesom, da bi ostvarila neku svoju diplomatsku pobjedu u BiH. Čak i kad bi bilo domaćih “izdajnika” Amerikanc, zbog svojih demokratskih principa, na taj način ne bi smjeli raditi.

ODMAH SVE PREDOČITI JAVNOSTI – Neprimjerno je to, i s tim se uopće ne bi smjelo igrati, jer Sjedinjene Države su deklarativno za cjelovitu Bosnu u Hercegovinu. I to se stalno ponavlja. Progurati “Palmerov” izborni zakon po Čovićevom modelu značilo bi da se od toga odustalo.

Zato, lideri kojima se “prijetilo” (ili su se “ucjenjivali”), ako jesu, ili se eventualno još prijeti, ako toga stvarno ima – moraju to odmah obznaniti javno i glasno. To se ne smije shvatiti kao “normalni” ili “američki” način. Jer, opstanak Bosne i Hercegovine je u pitanju.

Uostalom, valja znati da mahom zapadni analitičari – od Washingtona do Berlina, dakako uz agilne britanske parlamentarce – insistiraju, da bh.političari odole pritisku i ne žure s prihvatanjem izbornih “reformi”. Sve to još uvijek zovemo – “Palmerov izborni zakon”, jer Bidenova administracija, to još uvijek prilično tvrdoglavo, pa i oholo (hubris) nastavlja s ovim pregovaračem koga ponovo šalju u Sarajevo, čak i sa vidno narušenim kredibilitetom?! Velika je lista onih koji se tim povodom oglašavaju gotovo svakodnevno, upućujući State Department da razmisli o novom timu za BiH, ali Washington kao da ostaje gluh na te prijateljske sugestije.

OPREZNO I SA SAMANTHOM – Na koncu, najavljeni dolazak generalne direktorice USAID-a, Samanthe Power, stare bosanske prijateljice, u čijoj profesionalnoj biografiji stoji i da je ona, karijerno “dijete Bosne” također, zbog toga ne treba doživjeti euforično. Power, je svoju meteorsku diplomatsku karijeru lansirala kao novinarka u bosanskom ratnom vihoru (1992-1995), ali to više nema veze sa ovim trenutkom bosanskohercegovačke povijesti. Čak bi se moglo reći da je njen dolazak baš sada – prilično simptomatičan.

Njeno prisustvo u Sarajevu koincidira sa ponovnim dolaskom Palmera u BiH, vjerovatno, (ako se naravno ne pokaže drugačije) – s istim namjerama, da mijenja izborni zakon prvenstveno u dogovoru s liderima HDZ i SDA. Amerikanci naime, već duže vremena govore kako je za BiH ključan hrvatsko-bošnjački dijalog. Ali, i tu je fundamentalna greška – je za opstanak Bosne i Hercegovine trebao bi to biti najvažniji dijalog svih bosanskih građana i naroda; zvuči preglomazno i nepraktično ali je tačno.

Kad smo već kod Bošnaka i Hrvata, ona je prioritetan državni bosansko-hrvatski dijalog, a ne stranački dijalog. Zato valja poslušati šta govori Samantha, ali veoma oprezno i požljivo. Jer, ako iz svog razvojnog referata (USAID je razvojna državna agencija) skrene na politički poligon (osim onog komplemetarnog) – tu nešto nije u redu. Uostalom, već smo se bar djelimično uvjerili, da od Bidena, koji je prezauzet s drugim prioritetima, Kinom, Rusijom, Ukrajinom i naravno Srednjim Istokom – nikako ne ide kako su mnogi oko njega najavljivali. Ne treba previše računati sa starim prijateljima koji imaju nove ambicije.

Samantha Power je odlična govornica, ali Bosni više ne treba govorništvo, već precizno, jasno i transparentno dogovaranje. Treba joj novi Ustav i novi društveni dogovor. To ove 2022. znači – predlaganje i, eventualno – prihavatanje onoga što je dobro za sve bh. građane . A ne kao u Daytonu (1995.) – “privremena rješenja” od kojih Bosance boli glava skoro 30 godina. Znam da Samantha to zna i razumije, jer s njom sam razgovarao više od nekoliko puta o najvažnijim bosanskim temama. Ali, ne znam da li gospođa Power, baš s tom porukom, ili namjerom dolazi u Sarajevo ovaj put. (Erol Avdovic)

Previous Počinje Evropsko prvenstvo: Bosanski rukometaši večeras protiv Švedske
Next Adis Ahmetović - novi izvjestitelj Bundestaga za zapadni Balkan

You might also like

RIJEČ

OTROVNA POLITIKA: Licemjerje Bosnu razbija

Na užas većine birača SDP-a Zoki se prometnuo i u lojalnog partnera čudesno bogatog Dragana Čovića, predsjednika HDZ-ta BiH, bivšeg komunističkog muftije koji je zbog gospodarskog kriminala i odležao par godina u

RIJEČ

Bugajski o integrisanoj državi kao rješenju

Važno je da američki izaslanik bude blisko uključen u kosovski proces jer je EU izgubila svoju polugu u rješavanju balkanskih sporova jer više ne garantuje da će preostalih šest država

RIJEČ

Igor Dodik, sin Milorada Dodika, član je Međunarodnog narko kartela?

Dok član državnog Predsjedništva Milorad Dodik nastavlja sa svojim, već uobičajenim, istupima u javnosti koji su puni mržnje, neistina i pokušaja antidržavnog djelovanja (posljednji od tih su minimiziranje žrtava genocida