Azra Zornić, jedna od potpisnica pisma upućenog Blinkenu: Tražimo jednaka prava za sve

Azra Zornić, jedna od potpisnica pisma upućenog Blinkenu: Tražimo jednaka prava za sve

Grupa građana BiH i SAD-a uputila je pismo Antonyju Blinkenu, državnom sekretaru SAD-a i kongresmenima, tražeći pomoć u rješavanju ustavnih i izbornih reformi u BiH.

Jedna od potpisnica Azra Zornić za Glas Amerike kaze da kao građanka BiH trazi jednaka prava za sve.

Glas Amerike: U pismu upućenom američkom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu tražite ustavne i izborne reforme u BiH u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava. Šta konkretno podrazumijeva reforme?

Zornić: “Kao što građani Amerike imaju status građana, isto to želimo moji sugrađani i ja. Da budemo samo građani ove zemlje, bez obzira na vjersku, etničku ili bilo koju drugu pripadnost. Naš cilj je skrenuti pažnju američkoj vladi, da bi bio nužan radikalan zaokret u vanjskoj politici Amerike u odnosu na Zapadni Balkan i BiH. Moja i presude ostalih sutužitelja nam garantuju građanski ustav. Razlog zbog kojeg sam se obratila Europskom sudu za ljudska prava je upravo kršenje ljudskih prava. BiH mi u 21. stoljeću ne dozvoljava da se kao građanka ove zemlje kandidiram za člana Predsjedništva i Dom naroda. Ustav je diskriminirajući u odnosu na sve građane. On daje prednost etničkim skupinama okupljenima oko tri etničke stranke – SDA, HDZ i SNSD.”

Glas Amerike: Potpisnici pisma traže pomoć Sjedinjenih Država i okrenutost njene vanjske politike prema zemljama Zapadnog Balkana i BiH. Kako američka administracija može pomoći BiH?

Zornić: “Zahvalna sam američkoj vladi koja je kreirala Daytonski sporazum, koji je u vrijeme kada je potpisan, bio izuzetno važan za prekid rata u BiH. To mu je bila glavna svrha. Međutim, domaći političari su ga zloupotrijebili i umjesto konstituenata, napravili su spin s konstitutivnim narodima – Bošnjaci, Hrvati i Srbi. Na taj način su sporazum zloupotrijebili u cijelosti. Zahvalna sam američkoj vladi za taj potez. Sada ih pozivam i molim da ponovo pokrenu novi društveni ugovor za 21. stoljeće. U pismu sam jasno objasnila o čemu je riječ. Građani BiH već imaju takav prijedlog, a to je municipalizacija, gdje se vlast prenosi na općine. Postoje dva nivoa vlasti, općinski i državni. Sva vlast ostaje na općinskom nivou, uz mali prijenos nadležnosti na državni nivo, u svrhu koordinacije između općina. Pozivam Ameriku, kao vodeću silu u svijetu i prijatelja BiH, da s Velikom Britanijom, Njemačkom i ostalim demokratskim zemljama Europe i svijeta, pokrene novi ugovor za 21. stoljeće i BiH. To je novi ustav koji bi bio temeljen na dokumentu s web stranice municipalizacija.ba, gdje je objašnjeno sve što je potrebno. To je dokument koji tek treba da se razvije, ali imamo dobre temelje za građansku, demokratsku u centraliziranu državu.”

Glas Amerike: Pominjete jedan potpuno novi politički poredak u BiH – prijenos nadležnosti na općine. Koliko zapadne sile, uključujući Sjedinjene Države, mogu pokrenuti takav proces u BiH? Stav međunarodne zajednice, između ostalog i visokog predstavnika Christiana Schmidta je da prvenstveno moraju biti usaglašeni stavovi političara i da oni moraju postići dogovor.

Zornić: “U skladu s Aneksom 10. visoki predstavnik u BiH nema pravo intervenisati na Ustav entiteta. On može intervenisati na Ustav BiH. Schmidt ne odlučuje sam o politici OHR-a, iza njega stoje određene članice PIC-a, a građani znaju gdje vodi ta politika. Neće doći do dogovora etnonacionalističkih stranaka u BiH nikada, jer bi njihova vlast tada oslabila. Oni opstaju na vlasti tako što pred svake izbore zveckaju oružjem i svako poziva svoje “etničke pripadnike” da glasaju za svoga predstavnika. Etnonacionalističke, a moglo bi se reći i fašističke stranke, žele samo podjelu BiH. Građani im poručuju ‘no pasaran.'”

Glas Amerike: Šta najviše potpiruje podjele u BiH? Da li su to stavovi HDZ-a koje pokušavaju nametnuti kroz izmjene Izbornog zakona ili eventualno stvaranje trećeg eniteta?

Zornić: “Pomenute stvari bi dovele do oružanih sukoba. Nemiri na Balkanu koji je trusan u političkom smislu, proširili bi se na ostale balkanske zemlje. Ni Europa ni SAD ne bi bile pošteđene. Ne smijemo zaboraviti da Amerika štiti demokratski svijet na granici s Rusijom, ovdje u BiH. U ovoj zemlji je granica između demokratskog svijeta i Ruske Federacije. To sada je ta granica bila na Drini. Hoće li sekretar Blinken dozvoliti da se ta granica, u korist Rusije, pomjeri do Bosne ili Une, to je do američke politike i do administracije Blinkena.”

Glas Amerike: Uputili ste otvoreno pismo američkom sekretaru Blinkenu u kojem navodite da je uz obnovljenu podršku Ruske Federacije separatistima među snagama bosanskih Srba i bosanskih Hrvata, teško uspostavljeni mir u Bosni Hercegovini opet pod prijetnjom. Kakav odgovor očekujete?

Zornić: “Očekivanja nisu velika. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja američke javnost i vlade u administraciji američkog predsjednika Joe Bidena na realnost, stvarna dešavanja u BiH. Vjerujem da su do sada i Biden i njegova administracija, uključujući Blinkena, bili pogrešno informisani o stvarnom stanju u BiH i da im pismom ukazujemo na realnost. Trebaju shvatiti i pomoći na pravi način da se odredi demokratija. U BiH se na prvom mjestu brani demokratija. Moja demokratska prava su ugrožena, svih građana kroz individualna prava. Kao Bosanci i Hercegovci ne postojimo u Ustavu, zovu nas Ostali. To zvuči uvredljivo. Neka se zapita svaki Amerikanac kako bi mu zvučalo da ima priliku da se izjasni tako, a da mora biti Ostali. Mislim da je najvažnije da svi adresanti koji prime pismo, zaista ga pročitaju, da se udostoje da razmisle i djeluje po njemu. Da ih građani BiH prepoznaju kroz njihovo djelovanje u BiH i kroz političko djelovanje američke administracije. To bi nam mnogo značilo.”

Tanya Domi za VOA objašnjava značaj pisma građana BiH upućenog Blinkenu i nekim članovima Kongresa

Pismo upućeno američkom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu i nekim članovima Kongresa poziva na značajne strukturalne promjene u BiH.

Tanya Domi za VOA objašnjava značaj pisma građana BiH upućenog Blinkenu i nekim članovima Kongresa

Sa obnovljenom podrškom Rusije za separatiste bosanskih Srba i bosanskih Hrvata, teško postignuti mir u BiH je ponovo u opasnosti. Bosna se suočava sa prijetnjom da RS postane još jedan Donbas, kao i prijetnjom od stvaranja trećeg entiteta unutar njenih granica, navodi se, između ostalog, u pismu kojeg je grupa potpisnika, zabrinutih građana BiH, kao i dobrih poznavalaca bosanskih prilika u inostranstvu, jučer poslala američkom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu i nekim članovima Kongresa, pozivajući na temeljite društvene i strukturalne promjene, osobito u svjetlu predstojećih izbora.

Šta to pismo znači i na šta ukazuje, za Glas Amerike objašnjava jedna od potpisnica, profesorica na univerzitetu Columbia u New Yorku Tanya Domi, koja već 31 godinu prati prilike u BiH.

Glavna poruka administraciji Joea Bidena u ovom pismu je da njihovi napori u posljednjih godinu i po dana u pogledu zalaganja za željenu izbornu reformu ne samo da nigdje nisu doveli, nego su stvorili značajne društvene i političke nemire unutar Bosne, kaže Tanya Domi, dodajući da se čini da diplomate, Amerikanci i drugi iz EU, jednostavno ne shvataju situaciju.

„Čini se da Amerikanci jednostavno nisu shvatili šta to znači i kako se to odražava na živote ljudi. Veoma je jasno ljudima kao što sam ja, koji su radili na implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji su vrlo rano uvidjeli njegova ograničenja i znali da se tokom godina on na kraju neće održati. Amerikanci imaju zaslugu jer su dva puta sankcionisali Milorada Dodika zbog njegovih nastojanja da potkopa Dejton, što je nakon toga uradila i Britanija. Ipak, Amerikanci nastavljaju da se zalažu za etnički zasnovanu izbornu reformu koja nije inkluzivna. A to je u suprotnosti sa demokratskim principima, jer su to nastojanja za prekrojavanje i izradu nove konstituente. I Amerikanci su šuteći stajali uz visokog predstavnika kada je procurila vijest da će on nametnuti izbornu reformu koja bi išla u korist HDZu”, kaže profesorica Domi.

Reakcije na akcije visokog predstavnika u Sarajevu su bile veoma glasne.

„Mislim da je on sada malo oprezniji šta će uraditi. Ali ako nametne predloženi zakon, mislim da će doći do snažne reakcije. Nadam se da to neće učiniti”, kaže Tanya Domi.

Ona kaže da se nada da će sekretar Blinken biti dirnut činjenicom da je toliko mnogo potpisnika pisma koje pokazuje da ljudi u BiH kažu da su umorni od etničkih podjela.

„Zašto američka vlada i drugi na zapadu i dalje guraju ideju da moramo nastaviti razdvajati ljude. Jer to je ono što Bosnu i dalje čini fragmentiranom i slomljenom. Ono što vidim u ovom trenutku je da ljudi kažu da to zaista više ne žele”, kaže Tanya Domi.

Pismo poziva na značajne strukturalne promjene i postavlja se pitanje koliko ih je realno moguće ostvariti.

„To je dobro i važno pitanje. Ono što je interesantno kod ljudi koji opstruiraju mir je da su njihovi stvarni zastupnici neki veoma loši likovi u Evropi, uključujući Vladimira Putina, Viktora Orbana i gospodu Čovića i Dodika, koji veoma blisko sarađuju sa ruskom vladom, ali i sa Srbijom, gdje je Aleksandar Vučić, takođe zastupnik Kremlja. Dakle, ono što ja dovodim u pitanje je zašto američka vlada i evropske zapadne prijestolnice ne stanu u odbranu novonastale demokracije od ovih nasrtaja? Nema sumnje da bi Rusija najviše voljela da Bosnu podijeli na pola, da bi nastojala da podrži nasilje. Ono što se trenutno dešava između Srbije i Kosova je zaista opasno. Bosna je u veoma krhkom stanju i ako zapadne prijestolnice ne obrate pažnju, ovo bi zaista mogao biti ozbiljan ishod sve ove eskalacije koju vidimo. Ova inicijativa, zapravo uključivanje u novi diplomatski napor, mogla bi biti način da se spasi i zaštiti Bosna. Amerikanci se moraju angažirati na način kojim se podstiče demokracija, a ne insistirati na etničkim podjelama”, smatra profesorica Domi.

Ona dodaje da u američkom Kongresu postoji grupa senatora koji odgovaraju na zabrinutosti svojih glasača i koji će nastaviti vršiti pritisak na administraciju po pitanju Bosne.

Tanya Domi na kraju kaže da, nakon 31 godinu praćenja događaja u Bosni, nikada do sada nije vidjela toliki podsticaj među bh. stanovništvom, osobito mladima, koje zahtijeva da živi u zemlji bez etničkih stubova u svojoj vladi.

Previous Željezničar i Sarajevo derbi završili neriješenim rezultatom
Next Sektor hotelijerstva bilježi godišnji rast prometa od 90 posto

You might also like

NAŠI DANI

Suze djece i roditelja na protestu u Sarajevu zbog pogibije 11-godišnjeg učenika, upućena poruka nadležnima

Nekoliko stotina građana okupilo se večeras u Ulici Ramiza Salčina u Općini Novi Grad protestirajući zbog smrti 11-godišnjeg učenika Osnovne škole Aleksa Šantić kojeg je sinoć u ovoj ulici usmrtio

NAŠI DANI

Njemačka svjetski prvak u košarci

Košarkaška selekcija Njemačke osvojila je Svjetsko prvenstvo. Nijemci su pobijedili Srbiju u finalnoj utakmici rezultatatom 83:77. (Na poluvremenu je bilo izjednačeno, 47:47.) Dennis SCHRODER (28 poena) i Franz WAGNER (19

NAŠI DANI

Mesiću uručeno priznanje ‘Mostar Peace Connection’

Pod sloganom “Mostar ne zaboravlja svoje prijatelje” i uz prigodan program Centar za mir i multietničku saradnju iz Mostara obilježio je u petak 16 godina rada i još jednu godišnjicu