Balunović: Republika srpska je toksično okruženje, užasno rigidno okruženje

Balunović: Republika srpska je toksično okruženje, užasno rigidno okruženje

O slobodi, kapitalu, ljevici i moći – političkim strukturama u Bosni i Hercegovini, ali i Srbiji iz koje dolazi, a u u kojoj se etablirao kao mladi intelektualac lijeve provinijencije – Filip Balunović – govorio je u prvom ovogodišnjem izdanju emisije “Izvan okvira” na N1.

Ovaj politički filozof, trenutno zaokupljen doktorskim studijama u Italiji, o odnosima moći u bosanskohercegovačkom entitetu Republika srpska kaže kako se čitav sistem u Rs može uporediti s onim u Srbiji, a to je – kako tvrdi – autokratski režim.

“S jedne strane se uspostavio jedan sistem sličan onom u Srbiji – autokratski režim – a s druge strane postoje oni koji žele osporiti taj režim sa reakcionarnih pozicija. Najmoćniji čovjek u Rs je onaj tik uz Dodika, onaj koji je udario jednog poslanika – to je ministar policije Rs Dragan Lukač. Postoji ozbiljna povezanost između ljudi na tamošnjoj vlasti. A ja sam doznao da su svi interesi tamo isprepleteni, svi zavise jedan od drugog”, kaže Filip Balunović dodavši kako je upravo to odgovor na pitanje zašto Milorad Dodik, čelni čovjek SNSD-a i član Predsjedništva BiH, ne smije ministru policije Draganu Lukaču ništa: odgovor je taj da ako padne Lukač – padaju svi.

“To je ta klijentelistička mreža. Ako jedan progovori, čitav sistem pada, zbog toga se oni međusobno tako ravnosno brane”, zaključuje Balunović.

Kvalifikacija genocida koji se dogodio u Srebrenici nije politička kvalifikacija, već pravna kategorija – poručuje Balunović osvrćući se na poziciono i opoziciono negiranje genocida iz jula 1995. godine. Filip Balunović govori da je to odluka dva međunarodna suda te da nema prostora ni za kakva politička prepucavanja oko tog pitanja:

“Na nama nije da se politički prepucavamo oko toga, već da to što se dogodilo okvalifikujemo onako kako je okvalifikovao sud. Što se mene tiče tu je tačka. Republika srpska je toksično okruženje, užasno rigidno okruženje, u kom nije dozvoljeno reći puno toga ako želite da uzmete 200 hiljada glasova. (…) Genocid su počinili neki ljudi, neka vojska, pod nekom komandom, pod nekom političkom odgovornošću – ljudi koji su to naredili i sproveli danas odgovaraju. Insistiranje na tome da se u Srebrenici nije desio genocid nanosi štetu najviše baš srpskom narodu”, odgovara Filip Balunović dodajući da koristi priliku da putem emisije pozove zastupnika PDP-a Draška Stanivukovića i neke ljude s čijim se idejama možda djelimično i slaže da skupe hrabrosti.

“Onda će dobiti potporu – od mene sigurno ako javno progovore o pitanjima koja mentalno koče ova društva da krenu napred”, kaže politički filozof Balunović.

“Suočavanje s prošlošću je neophodno za korak ka napredovanju u budućnosti. Ono što manjka u našem društvu je impuls koji bi trebao da dođe od mlađih ljudi. (…) Ne možemo da očekujemo da će se s prošlošću suočiti Aleksandar Vulin – on ima opsesiju koja se tiče imaginarija velike, srpske, slavne istorije. Slično je i sa Vučićem. Zločini su kamenčić u cipeli srpskog nacionalnog identiteta. Umjesto da izbace taj kamenčić, tako što će da priznaju genocid i zločine, oni uporno hodaju s kamenčićem u cipeli koji im očito ne smeta. To je pre svega pitanje političke i lične odgovornosti”, zaključuje Balunović u ovosedmičnom izdanju emisije “Izvan okvira” N1 televizije.

Previous Broj zaposlenih u ZDK za 10 mjeseci povećan za 2.439 osoba
Next Sabahudin, Ajdin i Samra: Vratili se u Prijedor i od zanatske radnje došli do firme ‘CNC Power’

You might also like

RIJEČ

Edward P. Joseph je bio u Žepi jula 1995. godine: Srbi su galamili na Avdu Palića, nije pokazao strah

Edward P. Joseph, profesor na američkom Johns Hopkins univerzitetu u Washingtonu, svjedoči za Al Jazeeru o padu Žepe u kojoj se nalazio kada se sve dešavalo. Žepa, stradanje njenih stanovnika

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

Nekad mjesta susreta: Škole i domovi kulture u BiH poprišta egzekucija

Domovi kulture, škole, fiskulturne sale… Desetine takvih ustanova i mjesta, koja su nekada bila mjesta za obrazovanje i mjesta kulture u bh. gradovima i naseljima, tokom rata u Bosni i

RIJEČ

Matija Stević, čovjek koji je spasio pun autobus Bošnjakinja sa djecom

Postoje neki tihi, mirni i povučeni ljudi o kojima gotovo ništa ne znamo. Kako vrijeme prolazi, teško je naći trag o njihovom postojanju i na najvećim svjetskim internet pretraživačima. Oni