Bihać: Počela rekonstrukcija Starog grada Sokoca (FOTO)

Bihać: Počela rekonstrukcija Starog grada Sokoca (FOTO)

Prahistorijska gradina, poznati srednjovjekovni, a kasnije i osmanski stari grad Sokolac, koji se nalazi na ulazu u Bihać, uskoro bi mogla zasjati u svom punom sjaju.

Naime, u sklopu projekta “Održivo upravljanje turizmom jadranske baštine-ERA” kojeg finansira Evropska unija, protekle sedmice bagerima je prosječen put do ovog starog grada, čime su započeti radovi na obnovi ovog historijskog objekta, značajnog za razvoj turizma cijele Krajine.

Nalazi se na uzvišenju iznad sela Sokolac, odakle se pruža prelijep pogled na cijeli živopisni krajolik. Netaknuta priroda i beskrajno prostranstvo je ono što pruža pogled sa tvrđave koja je proglašena i nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Rekonstrukciju srednjovjekovnog i osmanskog grada u selu Sokocu, podržala je i Vlada Unsko-sanskog kantona, Gradska uprava Bihaća, predstavnici Razvojne agencije i Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa USK.

Doprinos kulturnom bogatstvu

U Gradskoj upravi Bihać smatraju kako će restaurirana srednjovjekovna tvrđava Sokolac značajno obogatiti kulturnu ponudu i doprinijeti razvoju kulturnog turizma.

Prije početka samih restauratorskih radova na zidinama srednjovjekovne tvrđave Sokolac, sanirana je pristupna makadamska cesta koja vodi do nje.

Mještani sela Sokolac koji se nalaze odmah ispod gradine zadovoljni su što je prosječen put, to im otvara pristup i do njihovih njiva, a kada osvijetle stari grad reflektorima, kao što je i planirano, da to bude atrakcija kod ulaza u Bihać, mještani očekuju i znatan broj turista u njihovom selu.

– Sad rijetko ko dolazi na stari grad, jer kako nema puta, nema ni posjetilaca – kazao je za Anadoliju, mještanin Nihad Kunić. On iz šiblja oko gradine izvlači drvo za potpalu, a kada se radovi intenziviraju imat će i mnogo više da ih pokupi.

Sretni mještani

I mještanin Fadil Bulić živi u selu podno gradine, djetinjstvo je proveo čuvajući krave oko zidina.

– Drago mi je da će ići rekonstrukcija, nekad je sve ovo bolje izgledalo, ali u posljednjem ratu je objekat granatiran i dosta je stradao – kazao nam je Bulić.

Put kojeg su prosjekli trenutno izgleda katastrofalno, ali tek poslije nasipa moći će se automobilom stići do Sokoca. Oko 300 domaćinstava sela ispod tvrđave podržava projekt Razvojne agencije i spremni su da pomognu, a ako konačni razultat bude takav da putnike u Bihać i turiste svrate u njihovo malo mjesto, spremni su da ponude pravo krajiško gostoprimstvo.

Povelja iz 1395. godine

Tvrđava u Sokocu se u srednjovjekovnim dokumentima spominje pod imenom Sokol. Na karti M. Quada izdanoj u Amsterdamu 1593. grad je označen pod imenom Zokol, kao u svim srednjovjekovnim dokumentima, sve do pada Sokola zajedno s Bihaćem pod osmansku vlast. Na karti iz 1699. godine pojavljuje se ime Sokolatz.

Najstarija povelja u kojoj se spominje Sokol kao kraljevski grad sa kastelanima Ivanom, zvanim Uza i Grgurom Etenom datira iz 1395. godine. Kako se grad nalazi u blizini Bihaća, dijelio je sudbinu s njim. A kako je Bihać bio napadan i osvajan ista situacija je bila i s tvrđavom Sokolac. Iz perioda osmanske vlasti nema mnogo podataka o gradu Sokolu.

(AA)

Previous BOSNA U VRIJEME BANA KULINA (II) - Križarska opasnost
Next Manifestacija 'Dani Otpora' u Goraždu: Sjećanje na početak opsade i herojsku odbranu (FOTO)

You might also like

BAŠTINA

Brčko: Održan naučni simpozij posvećen Alijagi Kučukaliću

U organizaciji BZK „Preporod“ danas je u Brčkom održan naučni simpozij na temu „Doprinos Alijage Kučukalića i njegovih potomaka urbanom razvoju Brčkog i okoline”. Simpozij je dio projekta posvećenog naslijeđu

BAŠTINA

Ručno tkani ćilimi Udruženja ‘Bosfam’ na izložbi u Sarajevu (VIDEO)

  Udruženje Bosanska familija – Bosfam iz Tuzle predstavilo je u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu unikatne, ručno tkane vunene ćilime različitog dizajna i veličine

BH RAZGLEDNICA

Čuvari ruža: potrebno više brige za očuvanje đulberšećer ruže

U bašti Dženane Balić, u okolici Hadžića kod Sarajeva, đulber-šećer ruža ima toliko da vlasnici prosto više ne znaju šta će s njom i žao im je da tako lijepe