Bihać: Ripač na baštini ilirskih sojenica

Bihać: Ripač na baštini ilirskih sojenica

Bihaćko naselje Ripač je prema različitim tvrdnjama sjedište ostataka prahistorijskih sojenica iz vremena Japoda.

Sedamdesetih godina vršena su posljednja istraživanja ostataka sojenica u bihaćkom naselju Ripač. Veliki dio teritorija ostao je neistražen, a zbog različitih problema, ni današnja arheološka istraživanja se ne bave ovim pitanjima. Ovdašnji građani tvrde da vidljivi ostaci prahistorijske keramike upućuju na to da se ovdje nalazio veliki broj riječnih sojenica, koje bi trebale biti istražene i uvrštene u turističku ponudu grada na Uni.

Međutim, zbog različitih problema, istraživanjem ovog historijskog naslijeđa u posljednje vrijeme bave se samo građani, i to pretežno iz hobija. Ostatke ovih naselja, pravljenih uz riječne tokove, trebalo bi  ozbiljnije istražiti jer, kako ovdašnji građani tvrde, bio bi ovo itekako važan dio turističke ponude.

Priču o potrebi arheološkog istraživanja na prostoru bihaćkog naselja Ripač pogledajte u video prilogu rtvuskhttps://www.rtvusk.ba/vijest/arheologija-u-nasem-kraju-ripac-na-bastini-prahistorijskih-sojenica/40789

Previous Selzer Grupa i ASA Grupacija otvaraju 300 novih radnih mjesta u općini Novi Grad
Next Prognoze s Harvarda: Bosnu očekuje najbrži razvoj među zemljama u tranziciji

You might also like

BAŠTINA

Utemeljitelj moderne Tuzle: Turali-beg je prije 443 godine davao beskamatne kredite

Vakufnama Turali–bega, koji se smatra utemeljiteljem moderne Tuzle, legalizovana je 15. februara 1572. godine, najvjerovatnije u Čačku. Dokument, koji je zaključen i potpisan od strane Turali-bega na današnji dan prije

HISTORIJA

Bosansko posuđe ‘najvažnija umjetnička forma srednjovjekovne Bosne’

M. Wencel je svojim istraživanjima došla čak do zaključka “da najvažnija umjetnička forma srednjovjekovne Bosne u XIV I XV stoljeću nisu stećci. Glavna bosanska umjetnička forma bile su tucane, ornamentisane

BAŠTINA

Uskoro rekonstrukcija oronulog nacionalnog spomenika Bistrička stanica

Sada oronuli nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, a nekada reprezentativna željeznička stanica na Bistriku koju je čuveni ‘Ćiro’ posljednji put napustio 1978. godine, uskoro će postati mjesto susreta kulturnih društvenih