Bijela tabija danas je svečano ponovo otvorena za javnost, nakon uređenja i pripreme ovog historijskog lokaliteta za novu sezonu kulturnih i umjetničkih sadržaja pod otvorenim nebom. Uz izložbu „Pozornica pod otvorenim nebom“ i bogat umjetnički program, simbol Sarajeva ponovo je otvorio svoja vrata građanima i posjetiocima.
Program otvorenja započeo je intoniranjem himne Bosne i Hercegovine i ceremonijalnim podizanjem zastave, nakon čega su uslijedili nastupi Hora Narodnog pozorišta Sarajevo, baletnih umjetnika i mladih izvođača, te obraćanja zvanica i partnera projekta.
Prisutnima su se obratili načelnik Općine Stari Grad Sarajevo Irfan Čengić, gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić, načelnik Općine Osmangazi Bursa Erkan Aydın, predsjedavajući Općinskog vijeća Seid Škaljić, kao i autorica izložbe Amina Abdičević.
“Ovaj važni nacionalni spomenik godinama je bio zapušten i zatvoren za sadržaje koje zaslužuje. Nakon što je Općina Stari Grad dobila lokalitet na upravljanje, izvršili smo čišćenje, tekuće održavanje i uređenje prostora, te pripremili buduća ulaganja, uključujući postavljanje iluminacije u saradnji sa našim međunarodnim partnerima. Bijela tabija jedan je od najznačajnijih nacionalnih spomenika Sarajeva i naš cilj je da postane mjesto okupljanja građana i turista, ali i ljetna pozornica za predstave, izložbe, koncerte, filmske projekcije pod otvorenim nebom i druge kulturne sadržaje”, naglasio je načelnik Čengić.
Bijela tabija je uređena i pripremljena za održavanje ljetnih pozornica, kulturnih događaja, koncerata, izložbi i drugih sadržaja koji će tokom predstojećeg perioda dodatno obogatiti kulturnu ponudu Sarajeva.
Općina Stari Grad Sarajevo nastavit će i u narednom periodu ulagati u tekuće održavanje, unapređenje sadržaja i iluminaciju Bijele tabije, s ciljem očuvanja ovog nacionalnog spomenika i njegovog vraćanja građanima kao mjesta susreta kulture, historije i umjetnosti.
Nakon završetka zvaničnog dijela programa, upriličen je obilazak izložbe i druženje gostiju na jednom od najljepših vidikovaca Sarajeva.
Stari grad Vratnik
– U srednjem vijeku na području Bijele tabije je postojalo manje utvrđenje koje pominju i opisuju putnici koji su prolazili Sarajevom u XVI vijeku. Takođe, rani osmanski izvori posredno govore o postojanju tvrđave na Vratniku.
U pristupnom predavanju u Akademiji nauka Bosne i Hercegovine 1977. godine Bejtić je iznio pretpostavku i dao niz argumenata o tome da se rani osmanski izvori, koji pominju utvrđenje Hodidid, kao i aktivnosti prvih nosilaca osmanske vlasti u župi Vrhbosna od 1435. godine odnose na grad na Vratniku, koji je podignut krajem XIV vijeka.
Preko Vratnika je vodila i Carska džada, put koji je iz Sarajeva, pa preko Višegrada išao sve do Carigrada. Otuda se i jedna od vratničkih kapi-kula i naziva Višegradskom kapijom.
Sve do pohoda princa Eugena Savojskog Sarajevo je, zbog toga što se nalazilo duboko u unutrašnjosti Osmanskog carstva, bilo otvoreni grad bez zaštitnih bedema, sa tek malom tvrđavom na mjestu Bijele tabije. U tu tvrđavu moglo je stati svega 150 – 200 vojnika, a zaštitu u njoj nije moglo pronaći više od nekoliko stotina civila.
Nakon što je Eugen Savojski sa 6500 konjanika 1697. godine provalio u Sarajevo, te do temelja spalio i opljačkao grad, iza njega su ostali strah, nevjerica, ali i svijest da se grad u budućnosti mora adekvatno zaštititi.
Ipak, gradnja utvrđenja oko Vratnika započela je tek nakon Požarevačkog mira, 1729. godine, za vladavine namjesnika Gazi Ahmed-paše Rustempašića Skopljaka.
Paša i sarajevski prvaci odlučili su da se imaju izgraditi bedemi koji će „opasati 450 kuća i da ostane praznog zemljišta za još toliko kuća“, te da odbrambeni zid „bude dugačak sahat hoda, debeo 2 aršina, visok 10 aršina…“
Od Dubrovčana je paša tražio da mu u pomoć pošalju pet lagumdžija i pet čerahora (tvrđavskih zidara), a za nadglednika radova postavio je svog sina Rustem-bega.
Kako je Ahmed-paša već 1730. godine premješten iz Bosne, gradnja je prekinuta ili se sa njom odugovlačilo.
Izgradnju bedema nastavio je vezir Hećimoglu Ali-paša, pobjednik nad austro-ugarskim snagama u boju kod Banje Luke 1737. godine, koji je te zime prezimio u Sarajevu.
Pri gradnji su mu pomagali ulema i narod Sarajeva, a jedna legenda kaže kako je Hećimoglu Ali-paša, zatekavši u Sarajevu mnogo grobalja, zapovijedio da se kamenje nišana povadi i uzida u bedeme.
Vratničkim bedemima bio je opasan prostor od 495.596 kvadratnih metara, nepravilnog oblika.
U sklopu bedema nalazilo se pet utvrđenja – tabija (Bijela, Strošićka, Žuta ili Jekovačka, Tabija na Ravnim bakijama i Tabija na Zmajevcu).
Stari grad Vratnik imao je i tri utvrđene kapi-kule (Višegradska, Ploče i Širokac), te pet kapija i nekoliko kapijica.
Nakon što su 19. avgusta 1878. godine austro-ugarske trupe slomile i posljednji otpor sarajevskih branitelja i zauzele šeher Sarajevo, utvrđenja Starog grada Vratnika polako počinju gubiti svoju svrhu.
Danas su od utvrđenja u relativno dobrom stanju samo Bijela i Žuta – Jekovačka tabija, sa koje u vrijeme svetog islamskog mjeseca ramazana u sumrak tradicionalno puca top, koji označava trenutak prekida cjelodnevnog posta.
U dobrom je stanju i Višegradska kapi-kula, a jedini potpuno očuvani komad odbrambenog zida jeste onaj između kapi-kula Ploče i Širokac, koji je danas, skupa sa te dvije kapi-kule, dio Muzeja Alija Izetbegović.
Graditeljska cjelina – Stari grad Vratnik u Sarajevu proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
(MiruhBosne)
