Bili smo pokusni kunići, ali smo zauzvrat dobili titulu prvog grada u Evropi koji je dobio tramvaj
Navršilo se 130 godina otkako je ulicama Sarajeva počeo voziti prvi tramvaj, piše bh. novinska agencija Patria.
Od tada do danas, saobraćaj najpopularnijeg gradskog prevoza u glavnom gradu Bosne i Hercegovine bio je prekinut jedino tokom posljednje srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu od ‘92. do ‘95. godine.
Prvi tramvaj kog su vukli konji prošao je Sarajevom 1. januara 1885. godine. Jednosmjerna trasa je bila duga 3,1 km, a pruga je počinjala od današnjeg Ekonomskog fakulteta, pružala se Ferhadijom i dalje glavnom gradskom ulicom (današnjom Titovom) preko Marindvora i završavala na Uzanoj željezničkoj stanici. Tramvaj je mogao povesti 28 osoba.
Tramvaj je 1. maja 1895. godine elektriziran. Vozila koja su korištena, proizvela je njemačka firma “Siemens-Schuckertwerke” i bili su to prvi tramvaji nastali u njenim pogonima.
Inače, Sarajevo je prvi grad u Evropi koji je imao cjelodnevnu tramvajsku liniju. Bila je to probna linija za budući tramvaj u Beču. Da ne bi uzalud izrovali bečke ili peštanske ulice, Austro-Ugari su odlučili “konjsku željeznicu” – kako se tada nazivao tramvaj – isprobati prvo u Sarajevu.
Tako se u ljeto 1884. godine počelo sa kopanjem sarajevskih ulica i polaganjem tramvajskih šina. Tom prilikom Sarajevo je ostalo bez jednog od najljepših mostova – kamenog mosta koji je premošćavao Koševski potok kod Alipašine džamije, ali je dobilo i titulu prvog grada na Balkanu i u srednjoj Evropi koji je imao tramvaj, prenosi NAP.
(nap/mb)
You might also like
Knjiga “Historija Ilira” doprinos naučnim spoznajama o ilirskom periodu
“Historija Ilira” koautora Selmedina Mesihovića i Amre Šačić izašla je nedavno iz štampe, predstavljajući značajan doprinos shvatanju najstarije historije naroda s ovdašnjih prostora te upotpunjujući dosadašnje naučno znanje novim spoznajama.
Berlinski kongres 140 godina poslije: Velesile odvojile Sandžak od Bosne
Za stanovnike Bosne i Hercegovine Velika istočna kriza i Berlinski kongres donijeli su pravi prevrat u njihovim životima. Godine 1878. Bošnjaci nisu imali svoju formalnu organizaciju u koju bi
Glasinac: Tragovi historije
Zna se da je u doba Ilira Glasinac bio gusto naseljen. Broj stanovnika prije 2300 godina bio je približno jednak broju stanovnika iz sedamdesetih godina dvadesetog vijeka. O bogatstvu Autarijata