Biserko: Članstvo u NATO je spasilo Crnu Goru haosa

Biserko: Članstvo u NATO je spasilo Crnu Goru haosa

Odnos Srbije prema Crnoj Gori, može se reći, je manje više jedinstven, a svodi se na to da Crnogorci ne postoje i da je Crna Gora srpska zemlja. Crnogorstvo se negira na više nivoa – kroz jezik, crkvu, etničko porijeklo. Još šezdesetih godina spor između Srbije i Crne Gore vodio se oko toga što je čije u kulturi. Njegoš se, naravno, tretira kao srpski pjesnik i pisac – poručuje Biserko

– Proteklih dana smo gledali dobro organizovan pokušaj da se Crna Gora prisili da povuče Zakon o vjerskim zajednicama. Malo je falilo da se tamo nađu paravojne jedinice iz Srbije i Republike Srpske. Vjerovatno je članstvo Crne Gore u NATO bila glavna prepreka – kaže u intervjuu Pobjedi predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji Sonja Biserko. Ističe da je SPC jedina prekogranična institucija koja ima posebnu ulogu u kampanji protiv crnogorskog zakona o vjerskim zajednicama, a naročito zbog toga što je riječ o imovini koja ubire velike prihode.

POBJEDA: Kako komentarišete usvajanje Zakona o vjerskim zajednicama i nerede koji su ga pratili?

BISERKO: Bio je to dobro organizovan pokušaj da se Crna Gora prisili da povuče Zakon o verskim zajednicama. Malo je falilo da se tamo nađu paravojne jedinice iz Srbije i Republike Srpske. Verovatno je članstvo Crne Gore u NATO bila glavna prepreka. Pokazalo se da sve srpske elite osuđuju Crnu Goru zbog tog zakona. Neki jer smatraju Crnu Goru srpskom zemljom dok neki smatraju da Đukanović nije smeo da se meša u verske stvari i da treba da gradi građansku državu. To je dosta ciničan stav kada se ima u vidu da je Srbija najmanje građanska država. Žalosno je da se Srbi još jednom antagonizuju sa sredinom u kojoj žive i da su još jednom poslužili za hegemonistiške aspiracije Beograda.

Ministar odbrane Aleksandar Vulin je 24. decembra u Skupštini predstavio Strategiju odbrane Republike Srbije i Strategiju nacionalne bezbednosti, kojima bi, kako je naveo, na najbolji način zaštitila svoje nacionalne i odbrambene interese i između ostalog, vodila brigu o srpskom narodu van granica Srbije. Tom brigom su i počeli ratovi u Hrvatskoj, Bosni i na Kosoovu. Retorika se nije promenila ali Srbija više nije u mogućnosti da realizuje svoje ciljeve.

Bez obzira što je ova bitka dobivena, treba očekivati nove provokacije kao što je stvaranje SAO Krajina i slično. To spada u već viđene scenarije. Nažalost, Srbija je još jednom pokazala da nije spremna da se okrene sebi i da nije sposobna da napravi bilans koji bi je na novi način pozicionirao, pre svega, u regionu. U današnjem poremećenom svetu, regionalna saradnja postaje sve važnija za sve balkanske zemlje, jer samo tako mogu opstati kao relevantne i odgovorne zemlje.

POBJEDA: Opozicija je ranije najavila žestoku opstrukciju donošenja Zakona o vjerskim zajednicima, taj veliki i konstantni pritisak je potekao od Srpske pravoslavne crkve: što još može da donese taj pritisak osim što produbljuje podjele?

BISERKO: Ovo je najnoviji u nizu pritisaka na crnogorsku Vladu da povuče Zakon o verskim zajednicama koji je u suštini, poslednja faza zaokruživanja crnogorskog identiteta.

Upravo i jeste cilj da se osujeti taj proces s težnjom da se Crna Gora vrati u državni okvir sa Srbijom. Činjenica da je Crna Gora u međuvremenu postala i članica NATO je značajna opstrukcija za takve namere i kao da nema rezonancu kod srpskih nacionalista koji veruju da će se i EU i NATO raspasti.

Amfilohije je išao toliko daleko da tvrdi da u Crnoj Gori može izbiti i građanski rat ukoliko se usvoji taj zakon. Kako je SPC jedina prekogranična institucija ona ima posebnu ulogu u toj kampanji, a naročito zbog toga što je reč o imovini koja ubire velike prihode. Taj aspekt tog problema je i te kako važan.

POBJEDA: SPC je izložila mošti Sv. Vasilija Ostroškog u Nikšiću na narodnom zboru. Na što Vas podsjeća to šetanje moštiju? Ima li u novijoj istoriji sličnih situacija kada je crkva na sve moguće načine pokušala da opstruiše donošenje nekog zakona pa i po cijenu izazivanja nereda? 

BISERKO: Sve to liči na ono što je crkva radila devedesetih kada je ,,šetanje“ moštiju bilo u funkciji mobilizacije srpskog naroda u Jugoslaviji, na žrtvi koju su podneli tokom Drugog svetskog rata. Time su ga pripremali za ono što je usledilo, odnosno za rat za ,,sprečavanje novog genocida“. Tako se devedesete danas percipiraju kao osveta za 1941. Amfilohije je nedavno u jednom intervjuu za FTV izjavio da je i Srebrenica osveta za 1941.

POBJEDA: Kako se Srbija ponaša u novonastaloj situaciji prema Crnoj Gori, budući da je crkveni vrh vrlo privržen srpskom državnom vrhu i obratno: često se stiče utisak da mnogi iz vlasti u Beogradu navijaju protiv zvanične vlasti u Podgorici, može li se to ispraviti, ipak smo susjedi?

BISERKO: Odnos prema Crnoj Gori, može se reći, je manje više jedinstven, a svodi se na to da Crnogorci ne postoje i da je Crna Gora srpska zemlja. Crnogorstvo se negira na više nivoa – kroz jezik, crkvu, etničko poreklo. Još šezdesetih godina spor između Srbije i Crne Gore vodio se oko toga šta je čije u kulturi. Njegoš se, naravno, tretira kao srpski pesnik i pisac.

POBJEDA: Uticaj Rusije se sve više pominje i na SPC i na vlast u Srbiji – zašto je njima u interesu nestabilnost ovog regiona kada su gotovo već sve države članice NATO-a i pregovaraju za ulazak u EU ili čekaju otvaranje pregovora?

BISERKO: Najdublja veza, kada je reč o odnosima Srbije i Rusije, ide posredstvom crkve. Poznato je da je posetu pape Srbiji, koja je odvano na dnevnom redu, uvek opstruirala Ruska pravoslavna crkve. Ruski interes na Balkanu u ovoj fazi se svodi na opstrukciju EU, NATO i SAD, što u suštini znači sprečavanje širenja i NATO i EU. Kako su Srbija i Republika Srpska ostala jedina uporišta za Rusiju, utoliko više je pojačan pritisak, a time i njeno prisustvo.

Indikativno je i da se portparolka ruskog ministarstva Marija Zaharova oglasila o novom zakonu, trvdeći da su njime ozbiljno ugroženi interesi Mitropolije crnogorsko-primorske SPC.

Osim toga, Rusija je protiv autokefalnosti i makedonske i crnogorske crkve što će takođe u dogledno vreme doći na dnevni red. Zaharova je još istakla da se to dotiče i pitanja jedinstva pravoslavnog sveta, očuvanja njegovih stubova za čije oblikovanje su bili potrebni vekovi. Ruska crkva se bori za primat nad pravoslavnim svetom, što joj, kako izgleda, izmiče.

Previous Metalski sektor bilježi stalni rast broja zaposlenih i kompanija, te značajan porast prihoda
Next Kenan, povratnik iz SAD-a: Tamo imaš sve, ali je duša prazna, jer Bosanac pripada Bosni

You might also like

NAŠI DANI

Vučića uznemirila priča o ponudi Bosne da pomogne Sandžaku (VIDEO)

Broj oboljelih od koronavirusa u Novom Pazaru i dalje se povećava, ali ne kao prethodnih dana. U pomoć su im stigli ljekari iz drugih dijelova Srbije, kao i još 10

NAŠI DANI

Mešalić: Stranke Osmorke su postale filijale HDZ-a u FBiH

Sljedeće sedmice ističe rok za formiranje nove Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Da li će on biti ispoštovan i kako izaći iz ove takozvane pat pozicije. Za Televiziju Sarajevo i

NAŠI DANI

Schilling: Ne samo da kažnjivo mora biti negiranje genocida u Srebrenici, već i članstvo ili očigledna saradnja sa fašističkim udruženjima

  Ovog marta su nas, Evropljane, dva događaja prizvala sjećanje na nepočinstva iz prošlog vijeka: presuda protiv Radovana Karadžića i nastup četnika u Višegradu, piše u autorskom tekstu za DW