Zgošćanski stećak čija je težina 14 tona obilato je ukrašen najbogatijim motivima tadašnjeg doba. Pronašao ga je u neposrednoj blizini Kaknja, na lokalitetu Crkvine, historičar Ćiro Truhelka koji ga je 1914. prenio u Botanički vrt Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
U ovom vijeku izrađena je i replika Zgošćanskog stećka koja je postavljena na Trgu BiH ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH, te replika Zgošćanskog obeliska koja je postavljena u centralnoj gradskoj jezgri Kaknja.
Počivalište znamenitog bosanskog vladara?
– U spisu Srednjevjekovno groblje kod Zgošće objavili smo sa slovom i slikom znameniti stećak u starodavnome groblju kod sela Zgošće u Bosni.
Taj stećak, po izradi jest najinteresniji i najljepši nadgrobnik te vrste u svoj Bosni, pa zaslužuje naročitu pažnju. Na stećku ima dvije malene, duguljaste plosni u vidu pločice, na kojima je nekad natpisa bilo. Ali ti su natpisi otklesani. Slušali smo, da je za turskoga doba bilo neke parbe oko toga groblja između pravoslavnih i katolika, pa da su onda natpisi poništeni. Godine 1891. mogahu se na jednoj od otih pločice i raspoznati još posljednja dva slova. Iako su i ona otklesana, bila, ipak se još mogao vidjeti kao neki blijesak njihov. A biće valjda još i danas tako.
U spomenutome spisu kazasmo: „Posljednja još odgonetljiva slova na istrošenom natpisu jesu Hb.“ Nadalje rekosmo: „Na istoricima ostaje, da izreku, čiji li je grob znameniti stećak zgošćanski.“ U napomeni pak iznesosmo omjere jedne pločice i slova, i utvrdismo, da je na pločicu moglo stati jedanaest slova. Pošto se niko nije odazvao pozivu, da nam po mogućnosti rasvijetli to pitanje, to ćemo ovdje sad iznijeti, šta mi o nestalom natpisu mislimo.
Ako se na oko uzmu ona još zaostala dva posljednja slova natpisa t. j. HiB, onda nije daleko pomisliti, da je to svršetak riječi ili Ban ili Stefan. A pošto je jedanaest slova na pločicu moglo stati, to bismo pret postavili, da je natpis glasio: “ban Stefan” ili obratno. Ovo ime pak potkrepljuje još i naziv tamošnje gradine, Stipanjgrad. 0 riječi Stipanjgrad ne treba misliti, da je to prvobitno ime negdašnjega grada, jer gradove u nas u srednjem vijeku drukčije krštahu (n. pr. Vrana, Sokol, Zvečaj, Samobor i t. d.), nego u današnjem imenu. Stipanjgrad valja naslutiti tradiciju imena negdašnjega gospodara. Po vajarskoj izradi stećka sudimo, da je iz druge polovine 14. vijeka, a iz doba gdje je Bosna moćna bila.
Po svemu rečenome dolazimo do zaključka, da je to grob bana Stefana II., koji je umro godine 1353. Sad možemo i znati, koga predstavljaju ona četiri lica što su i vajana na pročelu stećka. Muž i dvije ženske što su išetali ispred grada, jesu ban Stefan sa ženom i kćerkom, udatom za ugarskoga kralja Lauša; a muž što gleda sa kule, to je sinovac i nasljednik Banov, Tvrtko. (Đorđe Stratimirović u Glasniku zemaljskog muzeja, 01.01.1926.)
(MiruhBosnne)
