– Profesor dr. Radoslav Grujić opisao je 1937. g. u »Belićevu Zborniku« jedno nepoznato evanđelje bosanskog tipa, koje se nalazilo u rukama porodice Popovića u selu Vrutoku više Gostivara, nad izvorom Vardara. Kao što se vidi iz jednog zapisa, ono je u XVIII. vijeku pripadalo manastiru sv. Trojice kod Pljevalja, onom istom, iz kojeg potječe i obred proklinjanja heretika bogomila, objavljen u Spomeniku S. A. 56 (1922.).
Pisano je na pergamenu u maloj osmini, kao i druga bosanska evandelja. Mnogobrojni ikavizmi i izrazi kao »greb« (grob) utvrđuju njegovo nesumnjivo bosansko porijeklo.
Nedostaju mu mnogi listovi, — nema početka evandelja po Mateju, pa ni po Marku, ni po Luci. U naslovu svog članka dr. R. Grujić stavlja ga oprezno u XIV.—XV. vijek, ali u tekstu dosta uvjerljivo dokazuje, da je ono moglo da bude napisano 1375. g.
Pošto mu nedostaje početak evandelja po Mateju, ne može se provjeriti, kako je glasio tekst u I. glavi (»iz neje že izide Isus«). Izdavač nije zabilježio, da li u »Oče našu« stoji »hleb inosušni« ili »nasušni«.
Od četiri slike ispred pojedinih evanđelja sačuvala se samo jedna — ispred ev. po Ivanu. Opet kao u kraljevskim evanđeljima ta slika ne prikazuje sv. Ivana, nego samo njegov simbol — orla u letu s citatom iz evandelja na vrpci u kljunu. Dr. Grujić objavljuje i fotografiju te zanimljive simboličke slike. Vrijedi istaknuti, da se taj citat (Iv. I, 1): »искони бы слово и слово бысть кь Богу« ne slaže po jeziku s istom rečenicom u tekstu, gdje stoji »слово бѣ«, na oba mjesta. To je jasan dokaz, da slike u bosanskim rukopisima nije slikao pisac, nego netko drugi.
Najznačajnija je jedina glosa, koja se nalazi ispod teksta IX. glave ev. po Mateju.
U tekstu se govori o tome, kako je Isus »na mitnici« (na carini) našao čovjeka po imenu »Matetija« (Mateji) i pozvao ga, da pođe za njim kao apostol njegove nauke.
Prepisujući to mjesto, pisac, bosanski bogomil, našao je za potrebno da svojom primjedbom ponizi ugled srpskog pravoslavnog patrijarha pred svojim čitaocima i u istaknutom crnom okviru dao je svoje tumačenje riječi »mitnica« na ovaj način:
Мьтница, мѣсто патирьхово идѣже се патирьси ставѣ сребром и златом.
Taj »antiklerikalni« napad protiv pravoslavnog patrijarha sasvim je u duhu bogomilskog učenja. Katolička je crkva za bosanske patarene »crkva Sotonina«, a i pravoslavna crkvena organizacija čini im se nezakonita, postavljena za novac. (…)
Prethodno navodi dr. Aleksandar Solovjev u radu – ‘Vjersko učenje bosanske crkve’, 1948.
– O navedenom evanđelju pisalo se i u novije vrijeme, u svjetlu novih spoznaja. ‘Novi listovi Vrutočkog bosanskog četveroevanđelja’, rad je Mehmeda Kardaša objavljen od strane ANU BiH – Godišnjak, 2018.
(MiruhBosne)
