Okrugli sto o temi “Bosanska dovišta: Vjera i tradicija” održan je danas u Bošnjačkom institutu u Sarajevu, što je prvi događaj u okviru manifestacije Muftijstva sarajevskog “Dani bosanske duhovnosti – Karići 2022”.
Muftijstvo sarajevsko tradicionalno u posljednjoj suboti mjeseca jula organizuje program kod Hajdar-dedine džamije u Karićima, Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Vareš. Posljednjih nekoliko godina se, uz centralni program pored pomenute džamije, realizuje i nekoliko vjerskih i kulturnih događaja.
Muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus je naglasio kako je dovište na Karićima važno za razumijevanje bosanske duhovnosti, ali i želje našeg naroda da unutar vlastite domovine razvija i njeguje svoju vjersku simboliku.
„Naša želja je bila da danas, na okruglom stolu, govorimo o aspektima razvoja i razumijevanja općenito dovišta u bosanskoj tradiciji, koja su postala autentični izraz našeg razumijevanja islama. Pokušat ćemo sačuvati te elemente u našem pamćenju, kako bi Bošnjak bio siguran, ne samo u domovini, nego i u svom vjerskom razumijevanju ovih principa u vremenu u kome živimo “, kazao je muftija Grabus.
Na okruglom stolu govorili su dr. Samed Omerdić, prof. dr. Ćazim Hadžimejlić i hafiz dr. Elvir Duranović.
Dr. Samed Omerdić je istakao da su medžlisi-zikrovi i dove na brdima i planinama vijekovima bili prisutni na ovim prostorima u predislamskom vremenu, a zatim i nakon toga.
„Islam je na ovim mjestima dao svoju formu, a derviši su se stoljećima brinuli i čuvali tradicije posjećivanja i učenja, spominjanja Boga na ovim mjestima. Riječ dova – molitva, molba, znači pozvati, pitati, tražiti, dolazi od infinitiva riječi da’vet i da’va što znači tražiti pomoć, a koristi se i kao imenica u smislu zahtjev i molba koja se javlja od malog ka velikom, odozdo prema vrhu“, naveo je Omerdić.
Bošnjaci se odlaskom na dovišta s ponosom prisjećaju vremena kad su prigrlili islam. Kako je naglasio hafiz dr. Elvir Duranović, dovišta su međaši koji Bošnjake određuju u odnosu prema njihovom izvanjskom okruženju.
„Odlaskom na dovišta Bošnjaci s jedne strane svoje okruženje podsjećaju da su ove prostore nastanjivali davno prije Osmanlija i da imaju puno pravo na zemlju Bosnu i nakon njih. S druge strane, insistiranjem na posjećivanju dovišta Bošnjaci pokazuju da neizmjerno cijene i poštuju one koji su žišku islama donijeli i predali im u amanet. Dovišta nisu sveta mjesta muslimana, dovišta su sveta mjesta Bošnjaka“, istaknuo je Duranović.
Dovišta su duboko ukorijenjena u islamu, ali i tradiciji Bošnjaka, na što se osvrnuo prof. dr. Ćazim Hadžimejlić.
“Dovišta su, velikim dijelom, sačuvala tradiciju islama, kulturu, umjetnost, druženje i suštinu onog što postoji na prostoru Bosne i Hercegovine. Bosanskohercegovačka dovišta su značajna ne samo za prostore naše zemlje, nego i Balkana“, kazao je Hadžimejlić.
Ovogodišnja manifestacija se realizuje pod pokroviteljstvom reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazovića i predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića, i trajat će do 31. jula.
Nakon današnjeg okruglog stola, sutra će biti obavljen zajednički džuma-namaz u Hajdar-dedinoj džamiji na Karićima. U večernjim satima bit će upriličen koncert duhovne muzike u Altundag kulturnom centru u Visokom.
Centralni program manifestacije uz mevlud i zikr će biti upriličen ispred Hajdar-dedine džamije 30. jula nakon jacija-namaza.
Tradicionalna hatma-dova u Hajdar-dedinoj džamiji će biti proučena 31. jula nakon podne-namaza, javlja MINA.
Tradicionalna vjersko-kulturna manifestacija “Lastavica 2022” počinje krajem sedmice, a ove godine će biti realizirana od 29. jula do 7. augusta.
Muftijstvo zeničko je pripremilo bogat program koji će biti predstavljen na press-konferenciji u Zenici u petak 29.07.2022. godine, kada će biti i otvorena manifestacija. Istog dana će džumu namaz u džematu Seoci predvoditi muftija zenički Mevludin-ef. Dizdarević, predsjednik Organizacionog odbora manifestacije, a u Vrandučkoj Tvrđavi, nakon akšam-namaza, će biti održano veče Kur’ana.
Muftija Dizdarević je za Preporod.info najavio povratak tradicionalno bogatom programu koji je tokom prethodne dvije godine bio ograničen, pa i onemogućen zbog pandemijskih okolnosti.
– Lastavica u zeničko-kakanjskom i zavidovićkom kraju ima iznimno dugu historiju, dugo pamćenje, dugu tradiciju, i duboko se ukorijenila u tradiciji ovog kraja. Lastavica jedno od posebnih dovišta u Bosni i Hercegovini, pa možda čak i najznačajnije zbog činjenice da je ono simbol kontinuiteta vjerskog i kulturnog i historijskog življenja i trajanja na ovom prostoru. Za razliku od nekih drugih dovišta koja nas vezuju i koja su povezana isključivo sa osmanskim ili islamskim periodom BiH, lastavičko dovište ima dosta dužu tradiciju i ono nas povezuje da bogumilskim periodom ili periodom bosanske kraljevine kada je Bosna pripadala nekim drugim religijskim tradicijama – istaknuo je muftija Dizdarević.
Dodao je da Lastavica predstavlja historijski kontinuitet i da je ona bila predislamsko zborište i islamsko dovište, te podsjetio da muslimani nisu ništa rušili niti uništavali, u skladu s najboljom islamskom praksom, “nego su zatečene tradicije, običaje i norme ponašanja islamizirali i tako osiguravali njihov kontinuitet i trajanje.”
– U tom pogledu Lastavica je najbolji dokaz da su Bošnjaci stariji od dolaska Osmanlija, nisu došli s Turcima, nego da su dosta ranije bivstvovali ovdje, živjeli svoju tradiciju i kulturu, i opstajali na ovom području – pojasnio je.
Na kraju je ukazao da je Lastavica mjesto jedistva, susreta, integracije i povezivanja, čovjeka s čovjekom, kao i čovjeka sa prirodom.
U nedjelju 31.07.2022. će biti održana planinarska tura na plato Lastavica pod nazivom “Tragom bosanskih bogumila” koju će predvoditi planinarski vodič Afan Abazović. Na istom mjestu će sedam dana kasnije biti održan tradicionalni dvodnevni vjerski i sportski program a centralni dio programa je lastavička poruka koju će kazivati muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić.
Do tada će građani, kao i posjetioci Zenice, tokom naredne sedmice biti počašćeni nizom kulturnih i vjerskih sadržaja.
Lastavica je dovište i zborište na kojem su se vijekovima okupljali i družili stanovnici okolnih sela koja gravitiraju tom lokalitetu. Nalazi se na granici općina Zavidovići i Kakanj te Grada Zenica.
Uz priču o dovištima interesantnim se čine i jedna bilješka iz priče o prošlosti naše zemlje, a iz pera britanskog arheologa i putopisca iz 19. vijeka, Arthura Evansa.
1367. ogroman nebeski plamen se pojavio na cijelom zemljinom globu. U tom momentu, govori se, najužasnije bosanske planine, sa svim stijenama, stokom, divljim životinjama i pticama nebeskim, natprirodnim čudom nestale su, i tako svedene na ravan. Tamo prebivaju patarenski manihejci i Bog je, kažu, spalio one planine radi njihove koristi, jer je volio njihovu vjeru.
…Upravo, ni bogumili niti, pak, njima naklonjeni ban Tvrtko nisu bili ni najmanje zaprepašćeni ovim fenomenom.
Kada je pak riječ o čisto islamskom vjerovanju i hodočašću, ističu se samo tri odabrana mjesta na zemlji – Mesdžidul Haram u Mekki, Poslanikova džamija u Medini i Medžidul Aksa u Kudsu.
A sva je zemlja božja…