BOSANSKI JEZIK KOD SUSJEDA
– Malo je poznato da je popularni hrvatski pjesnik Andrija Kačić-Miošić (1704–1760) svoju “Korabljicu” kako u naslovu knjige kaže ‘prinio iz knjiga latinskih, talijanskih i iz kronika Pavla Vitezovića u jezik bosanski‘.
Bosanski naziv za jezik upotrebljavaju i Slavonci Ivan Grličić, đakovački župnik (1707) kao i Matija Katančić.
Ovaj je posljednji 1831. godine označio za svoj prijevod Svetog pisma da je ‘u jezik Slavno-Illyricki izgovora Bosanskog prinesheno’.
–Dubrovački dramatičar Đore Palmotić, kako to pripovijeda St. Gradić u Palmotićevu životopisu od 1670. videći kako se u Dubrovniku iskvareno govori, opredijelio se za govor
‘susjednih Bošnjaka, gdje je svijet, kako se čini, i vanštinom i tjelesnom dostojanstvenošću, a i načinom govora od prirode stvoren za ozbiljnost i skladnost‘.
(Iz knjige “OD TRADICIJE DO IDENTITETA”. Autor: Dr. Muhamed Hadžijahić – Zagreb 1990, prvo izdanje objavljeno u Sarajevu 1974.)
(MiruhBosne)
You might also like
Ako Bošnjanin bude dužan i pobjegne – da mu nije vjere ni ruke od gospodina bana
Stjepan Kotromanić (15. avgusta 1332) -Utvrdi zakon ki je prvo bio među Bosnom i Dubrovnikom, da zna vsaki človjek, koji je zakon bil: Ako ima Dubrovčanin koju pravdu na
Aleksandra Nina Knežević, uspješna grafička dizajnerica: Nagrađena kreatorica Bosančice za djecu
U svemu što radi – plakatima, naslovnicama knjiga, suvenirima – vidljiva je njena fascinacija slovom kao slikovnim simbolom. Do sada je dizajnirala nekoliko fontova – Nina Mašina, Sarajevo Dingbats i
Botanički vrt Zemaljskog muzeja čuvar prirodnog naslijeđa (VIDEO)
Komadić istinskog raja, nedirnutog i neokrnjenog negativnim aspektima savremene civilizacije, krije u njedrima Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine – zelenu oazu Botaničkog vrta pod čijim će okriljem svako pronaći mir,