Na Univerzitetskoj klinici u Inzbruku u Austriji nedavno je izvedena složena operacija na otvorenom srcu koju su uspješno obavili kardiolozi porijeklom iz Bosne i Hercegovine – Adel Sakić i Alen Karić, obojica rođeni u Kalesiji. Njihov angažman ne samo da je medicinski podvig, već i primjer kako dijaspora može prenijeti znanje i iskustvo u domovinu.
U razgovoru za N1, dvojica ljekara govorila su o svom profesionalnom putu, saradnji između Austrije i Bosne i Hercegovine, te važnosti vraćanja stečenog znanja u zemlju iz koje potiču.
Dugogodišnje prijateljstvo kao temelj saradnje
Detalji same operacije: Tri zaliska u jednoj proceduri
Tokom boravka u Inzbruku, obavljeno je više zahvata, a posebno se izdvaja jedna izuzetno kompleksna operacija.
“Radili smo preko minimalno invazivnog pristupa srcu gdje smo radili tri srčana zaliska u jednoj proceduri – dva smo uspješno rekonstruisali, jedan smo zamijenili. Tako da je to odrađeno veoma brzo, uspješno, pacijent je veoma dobro. Što je najvažnije, tim je funkcionisao odlično iz razloga što smo se mi naravno prije toga pripremili…”, kazao je Sakić.
Karić je u razgovoru za N1 uporedio poređujući organizaciju i uslove rada u Austriji s onima u BiH.
“Razlika je ta što je Austrija mnogo bogatija zemlja, bolje organizovana, ima više resursa, bolju podršku institucionalnu i za opremu i za edukaciju kadra koja se neprekidno odvija. Mislim da u Bosni i Hercegovini treba poboljšati transparentnost, komunikaciju među timovima i edukaciju kadra – to su veoma važne teme”, istakao je.
Znanje iz inostranstva treba vratiti domaćem zdravstvenom sistemu
Govoreći o tome koliko ovakva saradnja može unaprijediti zdravstvo u BiH, doktori su složni:
“Ako odete u centar koji ima neke nove metode – treba to vidjeti, asistirati nekoliko puta, prihvatiti to znanje i prenijeti ga ovdje… To je već provedeno”.
Doktor Karić se ovom pitanju osvrnuo sa jasnim stavom:
“Ja kao patriota bih savjetovao našim mladim ljudima koji se odvažuju da studiraju medicinu – da se školuju u Bosni i Hercegovini. I da tako doprinesu da naš zdravstveni sistem bude jak…”.
Dodao je, ipak, da i one koji žele studirati vani ne treba obeshrabrivati.
“To je sasvim uredu i to podržavam, jer prije ili kasnije neko će – ovako kao kolega – da se vrati, ili da omogući nekom iz BiH pristup na mjesta na koja inače ne bi mogli da pristupimo”, stava je Karić.
Sakić je iz vlastitog iskustva potvrdio važnost kombinovanja domaće i strane edukacije.
“Mislim da je obrazovanje u BiH veoma dobro. Što se tiče edukacije, veoma je dobro izaći negdje vani i vidjeti nešto drugo, promijeniti, razmijeniti iskustva… ali najbolje je ono što se nauči – primijeniti u svojoj domovini”, naglasio je Sakić.
Humanost kao pokretač
Na pitanje šta ih motiviše da se vraćaju i pomažu Sakić prije svega izdvaja pomaganje drugim ljudima.
“Medicinu smo izabrali iz tih razloga što želimo da pomognemo drugima. A nešto je najljepše kada možeš pomoći nekome ko ti je veoma bitan… Ako to možeš baš da uradiš u okruženju gdje si odrastao – mislim da je to nešto najljepše”, naveo je.
Doktori su se osvrnuli i na izazove koje sam sa sobom nosi stresan hirurški posao.
“U privatnom životu treba naći određeno zadovoljstvo koje će pomoći da se taj nivo stresa reducira – porodični život, određeni hobi, fizička aktivnost, zdrava prehrana, dovoljno sna… Da li se uspijeva – ne znam. Ali trudimo se. Hirurg mora da voli taj posao, da mu to nije samo posao, već nešto što radi srcem”, mišljenja je Sakić.
Za Karića ključ oslobađanja od stresa se krije u porodici i zdravim navikama.
“Za mene je jedan od najvažnijih elemenata oslobađanja od stresa – porodica. Imam malog sina i suprugu… Imam i hobije – trčim, vozim biciklo… Trudim se da živim zdravo i da se ne izlažem previše stresu u privatnom životu”, poručio je, između ostalog, Karić.











