Bosanski studenti osmislili pametni plastenik: Pomogao bi poljoprivrednicima da budu konkurentniji na tržištu

Bosanski studenti osmislili pametni plastenik: Pomogao bi poljoprivrednicima da budu konkurentniji na tržištu

Grupa studenata iz Bosne i Hercegovine (od 22 do 24 godine) – Faruk Šehić, Eldar Kepić, Zerin Redžepović, Osman Azabagić osmislili su pametni plastenik – “Plastehnik”, s ciljem da pomognu u automatizaciji uzgoja poljoprivrednih dobara, ali i da značajno smanje potrebu za radnom snagom u ovom sektoru.

Njihov startup projekat pobijedio je na Innovation Nation programu za 2022, najprestižnijem i najsveobuhvatnijem poduzetničkom programu u Bosni i Hercegovini, koji je prije sedam godina osmislila Fondacija budućnosti u BiH. Za realizaciju projekta dobili su 9.000 KM.

– Hrana postaje sve skuplja, a zdrava hrana ima tendenciju najvećeg povećanja troškova. Naš cilj je da zdrava, organska roba lokalnog porijekla bude bogatija, pristupačnija i jeftinija nego što je sada, a da pritom ne naškode rezultatu našeg poljoprivrednog sektora – kazao je za Faktor Faruk Šehić, vođa projekta “Plastehnik”.

Naziv projekta, pojašnjava, zapravo je igra riječi jer, u standardne plastenike, utkali su tehnologiju, pa je unaprijeđen njihovim idejama postao “Plastehnik”.

– Naš “Plastehnik” bi povećao urod, smanjio bi potrošnju vode, upravljao uvjetima vlažnosti zemlje, vlažnosti zraka, temperature unutar plastenika, a smanjio bi vremensko opterećenje radnika. Veliki broj današnjih poljoprivrednika otprilike do šest i po sati potroše u plastenicima srednje veličine na sve aktivnosti. Mi vjerujemo da bismo mogli skratiti to na nekih sat i po, do dva sata sedmično, zbog automatizacije, samih podešavanja uvjeta u cijelom sistemu – pojašnjava Šehić.

Ističe da 50 posto bolesti usjeva bude rezultat nepravovremenog otvaranja plastenika, te da su oni to regulirali otvorima na bočnim stranama.

– To bi se reguliralo stalnim otvaranjem-zatvaranjem sa bočnih strana vrata i ventila. Naši poljoprivrednici imaju urod oko 15 kilograma po kvadratu dok sa pametnim upravljanjem u Holandiji se može čak ostvariti do 121 kilograma po kvadratnom metru. Želimo da podignemo proizvodnju naših poljoprivrednika kako bi oni bili konkurentniji na tržištu – dodaje Šehić.

Slični produkti njihovom “Plastehniku” postoje u svijetu, zapravo u Aziji se najviše razvijaju.

– Shvatili smo da to kod nas nedostaje. Trenutno smo još u diskusiji sa određenim firmama koje se bave proizvodnjom određenih komponenti koje nama trebaju. Cijenu “Plastehnika” nismo još formirali, ali imamo viziju da bi se taj sistem u godini mogao otplatiti jednom, pa čak i dva puta. Komunicirali smo sa dosta poljoprivrednika koji su nam rekli da bi im puno pomogao sistem koji smo osmislili, a poželjeli smo i sami da proizvodimo zdravu hranu, što bi bilo teško uskladiti sa poslovima koje svi obavljamo u urbanim sredinama. Uz ovaj sistem, mogli bismo to iskombinovati, odnosno urbano i ruralno. Naša očekivanja su velika – zaključio je Šehić.

(Faktor/MiruhBosne)

Previous Sudija Perić: Postoje političke grupacije koje koriste pravosuđe kao sredstvo za međusobne obračune
Next Stručnjaci sarajevske kompanije STEP proizveli vlastiti uređaj za osiguranje cestovnog prijelaza preko pruge

You might also like

NAUKA I TEHNOLOGIJA

Prvi dron ‘made in Bosnia’

Prve bh. dronove proizveli su pamet i ruke uposlenih Centra za napredne tehnologije Sarajevo. Prototipe žele ustupiti javnim institucijama, a nadaju se serijskog proizvodnji zasnovanoj na domaćoj pameti. Znate li

BAŠTINA

Novo otkriće: Bosanski bor je najstariji živi organizam u Evropi

Najstarije drvo i najstariji živući organizam u Evropi je bosanski bor, koji se nalazi u sjevernoj Grčkoj. Međunarodni tim istraživača je uspio odrediti starost na osnovu godova. Bosanski bor je

BH RAZGLEDNICA

Zimska idila na pčelinjaku Elvedina Hodžića kod Foče

Pčele sada miruju u svojim kolonijama koje čine hiljade jedinki, zajedno sa njihovom maticom. Zbog toga i pčelar Elvedin Hodžić tokom zime tek povremeno dolazi iz Sarava u Foču, gdje