Bosansko-američka dijaspora obratila se državnom sekretaru Blinkenu – Schmidt nije osoba koja razumije moć i odgovornost OHR-a

Udruženja koja okupljaju bosanskohercegovačku dijasporu u Sjedinjenim Američkim Državama obratila su se državnom sekretaru Antonyju Blinkenu izražavajući “duboku zabrinutost” nominacijom njemačkog kandidata Christiana Schmidta za poziciju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, upozorivši kako bi Nijemac mogao “udaljiti zemlju od mjesta unutar zajednice zapadnjačkih demokracija gdje zemlja s pravom pripada.”

U pismu koje je adresirano na ured državnog sekretara u State Departmentu, a koje potpisuju Savjetodavno vijeće Bosne i Hercegovine, Bošnjačko-američka asocijacija države Iowa, Bosansko-američki institut za genocid, i Bošnjačka zajednica države Georgia, naglašava se kako je imperativ za bilo kojeg budućeg Visokog predstavnika da preuzme dužnost s “jasnom proreformskom i pro-euroatlantskom agendom – u skladu s odlukama BiH Parlamenta – i jasnom formulom kako postići ove ciljeve.”

Prema njihovom mišljenju, njemački kandidat ne zadovoljava taj kriterij.

“Kao predstavnici bosansko-američke dijaspore širom Sjedinjenih država, ne smatramo da je Schmidt pokazao viziju, kapacitet, ili volju da unaprijedi kredibilne reformski orijentirane politike za Bosni i Hercegovini. U nastojanju da udovolji snagama segregacije i secesionista u BiH – kao i njihovim dobrotvorima u Zagrebu, Beogradu i Moskvi – Schmidt će samo udaljiti zemlju od mjesta unutar zajednice zapadnjačkih demokracija gdje zemlja s pravom pripada”, upozoravaju predstavnici udruženja.

Posebnu zabrinutost izražavaju naspram navoda da su Schmidt i njegovi nadređeni u Berlinu prije svega pokušail da pridobiju naklonost Kremlja za kandidaturu, čak i prije pristanka zemalja Quinte.

“Rusija predstavlja izravnu prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Kategorički odbacujemo svaki pokušaj udovoljavanja Vladimiru Putinu na štetu legitimnih demokratskih i euroatlantskih težnji većine bosanskog stanovništva. Podržavajući Schmidta, SAD bi dozvolio Putinu da dodatno zadire u regiju. Alarmantno je i to što je Schmidtova politička stranka – Kršćansko-socijalna unija (CSU) – vrlo glasna podrška hrvatskom HDZ-u, krajnje desničarskoj stranci s velikom antisemitskom bazom u Hrvatskoj i BiH. Zapravo je Schmidt od HDZ-a primio Orden Ante Starčevića, nagradu koja je dodijeljena i osobama optuženim i osuđenim za ratne zločine”, podsjetili su iz udruženja.

U pismu se dalje ističe kako Sjedinjene države ostaju glavni prijatelj i saveznik Bosne vi Hercegovine, na čemu bosanskohercegovačka dijaspora izražava veliku zahvalnost.

“Bosansko-američka dijaspora posebno cijeni vodstvo predsjednika Bidena u pomaganju okončanja genocida i etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva u Bosni i Hercegovini. Iako je postignut značajan napredak od kraja rata, Ured visokog predstavnika ostaje ključni institucionalni stup u demokratskoj transformaciji BiH. Ovu važnu ulogu mora zauzeti pojedinac koji razumije moć i odgovornost ureda i neko ko je spreman iskoristiti ga za uspostavljanje pravednog, pravičnog i odgovornog ustavnog režima za sve Bosance”, naglasili su, dodavši kako vjeruju da “Christian Schmidt nije ta osoba.”

“Iznad svega, očekujemo da bude jasno kako će se OHR nositi s onima koji podrivaju vladavinu prava i nastavljaju da ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Bilo koji visoki predstavnik koji ne želi snažno braniti centralni cilj Daytonskog mirovnog sporazuma – očuvanje državnosti BiH – uključujući i putem bonskih ovlasti, ne ispunjava uvjete za tu poziciju”, navodi se u pismu.

Na kraju se još ističe kako ova udruženja također predviđaju post-OHR fazu BiH, ali tek nakon ispunjenja 5+2 ciljeva i kada Bosna i Hercegovina postane punopravna članica euroatlantske zajednice, prenosi N1.

Viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije iz Berlina, politolog i ekspert za Balkan Bodo Veber (Weber), u razgovoru za „Dnevni avaz“ govorio je o novom prijedlogu ove organizacije koji je upućen zapadnim vladama u vezi sa sređivanjem stanja u Bosni i Hercegovini.

Prenosimo par pitanja i odgovore…

Imaju li SAD i Njemačka usklađen pristup prema Bosni i Hercegovini, a ako nemaju, zašto?

Nije bio usklađenosti dok smo imali Trumpovu administraciju. Čini se da je njemačka inicijativa da nominira Kristijana Šmita (Christiana Schmidta) kao novog visokog predstavnika prvobito bila planirana kao preventivna mjera za slučaj da je Trump pobijedio na izborima. Sada kada je pobijedio Biden, čini se da je njemački potez proizveo određene iritacije u novoj administraciji. Uz to ne vidi se jasna politička vizija iza tog poteza. Zato je sad od presudne vaznosti da se SAD i Njemačka udruže i definišu zejadničku, stratešku politiku prema Bosni i Hercegovini.

Kakvu poruku treba poslati međunarodna zajednica Srbiji i Hrvatskoj?

Da nisu garantne snage Dejtona, kako se uporno i pogrešno pokusavaju predstavljati, te da se prestanu miješati u unutrašnje odnose i stvari u Bosni i Hercegovini, kazao je uz ostalo.